Ova vrsta ishrane povezana je s dužim životom, pokazuje novo veliko istraživanje
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances ukazuje na to da način ishrane može imati značajan utjecaj na dužinu života.
Analizirani su podaci više od 100.000 ispitanika, čije su prehrambene navike i zdravstveno stanje praćeni tokom više od deset godina.
Cilj naučnika bio je utvrditi da li pridržavanje određenih modela zdrave ishrane donosi mjerljive koristi kada je riječ o dugovječnosti.
Koji obrazac se izdvojio?
U poređenju su se našli mediteranski način ishrane, DASH dijeta, prehrana usmjerena na smanjenje rizika od dijabetesa, biljni modeli ishrane te Alternativni indeks zdrave ishrane (AHEI). Svi su pokazali povezanost s manjim rizikom od prerane smrti, ali je AHEI model imao najuočljivije rezultate.
Ovaj pristup podrazumijeva veći unos povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i zdravih masti, dok se ograničavaju crveno i prerađeno meso, zaslađeni napici i rafinisani proizvodi.
Prema procjenama istraživača, muškarci srednjih godina koji se dosljedno hrane na ovaj način mogli bi živjeti u prosjeku više od četiri godine duže u odnosu na one s lošijim prehrambenim navikama, dok bi žene mogle produžiti život za oko tri godine.
Ishrana važna bez obzira na genetiku
Zanimljivo je da su koristi zdrave prehrane uočene i kod osoba s različitim genetskim predispozicijama, što sugerira da životni stil može ublažiti nasljedne rizike.
Autori studije naglašavaju da dug život nije rezultat kratkoročnih dijeta, već dugotrajnog i dosljednog izbora kvalitetnih namirnica. Također ističu da nikada nije kasno za promjene – i usvajanje zdravijih navika u srednjim godinama može donijeti značajne koristi.
Zaključak je jasan: uravnotežena i nutritivno bogata ishrana jedan je od najvažnijih faktora na koje pojedinac može utjecati kada je riječ o zdravlju i dugovječnosti.
