Korištenje AI-ja može imati ozbiljne posljedice za ljude, tvrdi nova studija

Nova istraživanja sugerišu da njena upotreba može imati negativni uticaj na dublje razmišljanje.

Dr. Michael Gerlich sa Švicarske poslovne škole SBS u Zürichu proveo je studiju koja se fokusira na koncept poznat kao "kognitivno rasterećenje". Ovaj proces podrazumijeva prepuštanje zadataka vanjskim alatima, čime se smanjuje vlastiti angažman u refleksivnom razmišljanju.

Zabrinjavajući trend

Dr. Gerlich u svojoj studiji, koja je objavljena u časopisu Societies, upozorava na zabrinjavajući trend u kojem se oslanjanje na AI smanjuje sposobnost ljudi da aktivno analiziraju informacije i kritički razmišljaju.

U istraživanju je sudjelovalo 666 ispitanika iz Velike Britanije, raspoređenih u tri dobne grupe: 17-25 godina, 26-45 godina i 46+ godina, s različitim obrazovnim statusima. Kombinacija kvantitativnih anketa i kvalitativnih intervjua analizirala je učestalost korištenja AI alata, tendenciju prema kognitivnom rasterećenju te vještine kritičkog razmišljanja.

Rezultati istraživanja pokazali su da mlađi ispitanici češće koriste AI, ali istovremeno postižu niže rezultate u testovima kritičkog razmišljanja. S druge strane, stariji ispitanici (iznad 46 godina) koristili su AI rjeđe, ali su imali bolje rezultate u ovim testovima. Više obrazovanje bilo je povezano s boljim sposobnostima kritičkog razmišljanja, bez obzira na nivo korištenja AI tehnologija.

Dr. Gerlich naglašava potrebu za obrazovnim strategijama koje mogu pomoći u ublažavanju negativnih uticaja prekomjernog oslanjanja na umjetnu inteligenciju. Preporučuje da škole i fakulteti posebno naglase vježbe kritičkog razmišljanja i razvoj metakognitivnih vještina kako bi se umanjili "kognitivni troškovi" koje donosi upotreba AI.

Sugeriše i da da kreatori AI sistema razvijaju tehnologije koje potiču aktivno sudjelovanje korisnika, umjesto da se oslanjaju na pasivne alate.