Sve više tinejdžera bori se s manjkom samopouzdanja: Stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući trend

Za razliku od ranijih godina, o ovim problemima danas se otvorenije govori, ali izazovi s kojima se mladi susreću i dalje su brojni.

Psiholozi ističu da na mentalno zdravlje adolescenata utiče više faktora. Porodično okruženje, kvalitet komunikacije s roditeljima, osjećaj prihvaćenosti među vršnjacima, ali i školska sredina zajedno oblikuju način na koji mladi doživljavaju sebe i svijet oko sebe.

U periodu adolescencije posebno je izražena potreba za pripadanjem vršnjačkoj grupi. Strah od odbacivanja, ismijavanja ili neprihvaćenosti može značajno narušiti samopouzdanje i povećati osjećaj anksioznosti. Dodatni pritisak često stvaraju društvene mreže, gdje mladi nerijetko osjećaju potrebu da ispune nerealna očekivanja ili steknu odobravanje okoline.

Prema riječima stručnjaka, među najčešćim razlozima zbog kojih se srednjoškolci obraćaju školskim psiholozima nalaze se anksioznost, panični napadi, sukobi s vršnjacima, problemi u porodici, nesigurnost i teškoće u prilagođavanju. U pojedinim slučajevima razgovor i podrška škole mogu biti dovoljni, ali nekada je potrebno uključiti i stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja.

Jedan od prvih znakova da je mladima potrebna pomoć može biti nagla promjena ponašanja. Dijete koje je ranije bilo otvoreno i aktivno može se iznenada povući i postati tiho, dok kod druge djece promjene mogu biti suprotne – povećana razdražljivost, buntovnost ili pad školskog uspjeha također mogu ukazivati na to da prolaze kroz težak period.

Stručnjaci naglašavaju da porodica ima ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja djece. Otvoren razgovor, međusobno povjerenje i osjećaj sigurnosti mogu pomoći mladima da lakše prebrode izazove odrastanja. Jednako važna je i saradnja roditelja, škole i stručnih službi kako bi se problemi prepoznali na vrijeme i kako bi djeca dobila podršku koja im je potrebna.