Vježbanje ne dovodi samo do povećanja mišićne mase

Prema novom istraživanju objavljenom u online izdanju časopisa Journal of Alzheimer's Disease, redovno umjereno do intenzivno vježbanje može imati pozitivan uticaj na povećanje ključnih dijelova mozga, uključujući sivu i bijelu tvar te hipokampus. Ovo istraživanje istražuje potencijalno neuroprotektivno djelovanje redovne fizičke aktivnosti na moždane strukture.

Iako je naukaveć povezala fizičku aktivnost s smanjenjem rizika od demencije, mehanizam ovog djelovanja još uvijek nije u potpunosti jasan.

Zdravlje mozga

Istraživači s Medicinskog fakulteta Univerziteta Washington u St. Louisu proveli su analizu skenova magnetne rezonance mozga na 10.125 zdravih odraslih osoba, prosječno starih 53 godine, pri čemu je 52 posto ispitanika bilo muškarci. Učesnici su izvijestili o svom nivou fizičke aktivnosti, pri čemu je prag za razlikovanje između fizički aktivnih i neaktivnih postavljen na dva i po dana sedmično, što je niže od trenutnih preporuka za vježbanje.

Umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost definisana je kao ona koja povećava disanje i brzinu pulsa tokom najmanje deset minuta neprekidno. Tri četvrtine ispitanika izjavilo je da se bave ovom vrstom aktivnosti otprilike četiri dana u sedmici. Aktivnije osobe su uglavnom bile mlađe, a među njima je zabilježen niži rizik od visokog tlaka i dijabetesa tipa 2.

Analize su pokazale da povećanje broja dana s umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću korelira s većim volumenom mozga u različitim regijama, uključujući sivu i bijelu tvar, hipokampus, frontalni, tjemeni i zatiljni režanj mozga. Naučnici su također otkrili da umjerena razina fizičke aktivnosti, čak i manje od 4000 koraka dnevno, može pozitivno uticati na zdravlje mozga, što je manje od uobičajnih preporučenih 10.000 koraka dnevno.

Dr. David Merrill iz Pacifičkog centra za zdravlje mozga u Santa Monici ističe da je ovaj cilj znatno lakše postići za mnoge od nas.