Probiotici mogu uzrokovati nadutost, dezorjentaciju i druge neprijatne simptome

Godinama se spominju prednosti probiotika. Od toga da drže bakterije u crevima u ravnoteži, do toga da pomažu u održavanju dobrog zdravlja sistema za varenje. Novi dokazi pokazuju da previše probiotika može da prouzrokuje prilično neprijatne simptome.

Upotreba probiotika može da rezultira značajnim nakupljanjem bakterija u tankom crijevu što može dovesti do dezorijentisanosti, nadutosti, bolova u želucu, piše Sciencedaily.com

U objavljenoj studiji u kojoj je učestvovalo 30 pacijenata, njih 22 su prijavili probleme poput zbunjenosti i poteškoća povezanih sa koncentracijom, kao i nadimanje. Treba napomenuti da su svi učesnici uzimali probiotike.

“Istražitelji su otkrili velike kolonije bakterija koje se razmnožavaju u tankom crijevu pacijenata, ali i visok nivo D-mlječne kiseline proizvedene fermentacijom šećera bakterije laktobacilusa iz njihove hrane”, rekao je dr Satish Rao, direktor neurogastroenterologije na Medicinskom fakultetu u Džordžiji.

Poznato je da je D-mlječna kiselina privremeno toksična za ćelije mozga. Istraživači su otkrili da su neki pacijenti imali dva do tri puta veću količinu D-mlječne kiseline u krvi od normalne.

Neki su rekli da im je dezorjentacija i gubitak kognitivne sposobnosti, koja je trajala od pola sata do nekoliko sati nakon jela, bila toliko ozbiljna da su morali da napuste posao.

Prema izvještaju objavljenom u časopisu “Clinical and Translational Gastroenterology” ovo je prvi put da je uspostavljena veza između stanja mozga i prekomjernog rasta bakterija u tankom crevu, izazvanog visokim nivoom D-mlječne kiseline u crijevima i upotrebom probiotika.

“Ono što sada znamo je da probiotske bakterije imaju jedinstvenu sposobnost razgradnje šećera i stvaranja D-mlječne kiseline. Dakle, ako nenamjerno kolonizujete tanko crijevo probiotičkim bakterijama, tada ste postavili osnovu za potencijalni razvoj laktacidoze i pomenutih stanja mozga”, kaže dr Rao.

Iako probiotici mogu biti korisni u nekim situacijama, poput pomaganja pacijentu da obnovi bakterije u crijevima nakon uzimanja antibiotika, istražitelji su savjetovali oprez protiv njegove prekomjerne i neselektivne upotrebe.

“Probiotike treba tretirati kao lijek, a ne kao dodatak ishrani”, kaže dr Rao.

Upotreba probiotika može biti posebno problematična za pacijente koji imaju problema sa slabom pokretljivošću crijeva, one koji uzimaju opioide, ali i one koji imaju terapiju koja smanjuje lučenje želučane kiseline i tako prirodno uništava suvišne bakterije.

“Probiotici bi trebalo da djeluju u debelom crijevu, a ne u tankom crijevu ili stomaku”, kaže dr Rao, tako da problemi sa pokretljivošću crijeva mogu dovesti do problema sa probiotičkim bakterijama koje stižu na odgovarajuće mesto.

Veliki broj problema, od stanja poput dijabetesa do lijekova poput antidepresiva i minerala poput željeza, može usporiti kretanje i povećati mogućnost da probiotici ostanu predugo u gornjem dijelu crijeva, gdje mogu da nanesu štetu.

“Probiotici definitivno mogu pomoći, na primjer, osobama koje imaju gastroenteritis, želučani grip, ili dijareju i druge probleme nakon što antibiotici unište prirodne bakterije u crijevima. U tim situacijama su probiotici idealno sredstvo za obnavljanje crijevne flore”, kaže dr Rao.

Doktor napominje da bi takođe bilo dobro koristiti namirnice koje imaju dejstvo probiotika, kao što su: crna čokolada, jogurt, kiseli kupus i naročito kefir.

(Cuvajzdravlje.ba)