Hormon koji vas može udebljati 4 kilograma za 30 dana– evo kako ga obuzdati!
Endokrinolozi upozoravaju da određeni hormoni mogu potaknuti skladištenje masnoća i otežati mršavljenje, čak i kada pazite na ishranu.
Koji hormon je najčešći krivac?
Kortizol, poznat kao hormon stresa, jedan je od glavnih faktora povezanih s debljanjem. Kada je organizam pod stresom, nadbubrežne žlijezde luče kortizol kako bi pomogle tijelu da se nosi s pritiskom. Međutim, hronično povišen nivo ovog hormona može dovesti do:
- Povećane želje za ugljikohidratima i šećerima
- Skladištenja masnoća, posebno u području stomaka
- Smanjene osjetljivosti na insulin, što povećava rizik od dijabetesa
Prema istraživanju objavljenom u Journal of Obesity, osobe s višim nivoom kortizola u krvi imaju povećan rizik od abdominalne gojaznosti, čak i kada je njihov unos kalorija unutar preporučenih granica.
Šta još utiče na hormonsko debljanje?
Pored kortizola, ključni hormoni koji igraju ulogu su:
- Inzulin - Regulira nivo šećera u krvi, ali prekomjeran unos šećera i prerađene hrane može izazvati inzulinsku rezistenciju i debljanje.
- Leptin – Hormon sitosti koji može postati neosjetljiv kod osoba s viškom kilograma, što dovodi do prejedanja.
- Estrogen – Visok nivo estrogena može potaknuti taloženje masnoće kod žena, posebno u području kukova i bedara.
- Hipotireoza – Kada štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona, metabolizam usporava, što može uzrokovati dobijanje na težini i do 3-4 kg mjesečno.
Kako vratiti hormone u ravnotežu?
- Praktikovanje tehnika poput meditacije, joge i kvalitetnog sna može smanjiti nivo kortizola.
- Ishrana bogata proteinima, zdravim mastima i vlaknima pomaže u stabilizaciji inzulina i leptina.
- Trening snage i kardio vježbe mogu regulisati kortizol i poboljšati metabolizam.
- Nedostatak sna povećava grelin (hormon gladi) i smanjuje leptin, što vodi prejedanju.
Prema podacima Harvard Medical School, samo 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno može značajno smanjiti nivo kortizola i poboljšati hormonsku ravnotežu.
Stručnjaci preporučuju holistički pristup – zdrav način života, pravilnu prehranu i upravljanje stresom.