Kako upravljati razinom šećera u krvi kako starite
Kako starite, vaša gušterača postaje manje učinkovita u proizvodnji i izlučivanju inzulina, što može produžiti vrijeme potrebno da se razina šećera u krvi vrati u normalu. Ovo može izazvati alarmantne simptome poput umora, gubitka fokusa, vrtoglavice i učestalog mokrenja, kaže dr. Amy Lee, voditeljica nutricionizma u Nucificu.
“Manje uobičajeni simptomi kod ljudi s neravnotežom šećera mogu uključivati srčane palpitacije i glavobolje, kako kod niskih tako i kod visokih razina šećera,” dodala je.
Ove simptome možete pripisati općem starenju, ali tip 2 dijabetes može se polako razvijati. Ostali znakovi koji upućuju na porast šećera u krvi mogu uključivati pojačanu žeđ, gubitak težine, zamagljen vid ili sporo zarastanje rana. “Mislim da u većini slučajeva ljudi osjećaju neku razinu nelagode koja bi ih trebala potaknuti da se posavjetuju s liječnikom,” rekla je Lee. “Dobro je obaviti godišnji pregled kod liječnika koji uključuje testiranje na potencijalne rizike.” Nepravilno upravljanje tipom 2 dijabetesa može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Kako upravljati razinom šećera u krvi i zašto je to važno
Ako ne kontrolišete razinu šećera u krvi, mogli biste razviti oštećenja očiju, bubrega, živaca, stopala i srca. Također, mogli biste izgubiti izvršne funkcije mozga, prema studiji iz 2012. objavljenoj u časopisu Aging & Mental Health. U anketi među više od 500 starijih osoba s dijabetesom, pokazalo se da je niža razina A1C povezana s boljom sposobnošću obavljanja svakodnevnih zadataka i rješavanja problema. Tip 2 dijabetesa povećava rizik od subkortikalnog moždanog udara, a studija iz 2011. u Diabetes Care otkrila je da su osobe s neobrađenim dijabetesom 2,6 puta vjerojatnije imale ovu vrstu udara.
Rizici za razvoj tipa 2 dijabetesa nakon 50. godine
Samo zato što starite ne znači da je tip 2 dijabetesa neizbježan. Drugi faktori mogu utjecati na razinu šećera u krvi kako starite, prema članku iz 2017. u časopisu Diabetes Care. Tokom starenja obično gubite mišićnu masu, što može pridonijeti inzulinskoj rezistenciji. Vaše tijelo može postati inzulinski otporno ako dobijete na težini, osobito u području abdomena.
Druga hronična stanja mogu povećati rizik od razvoja dijabetesa. Visoki krvni tlak i određeni lijekovi mogu povećati inzulinsku rezistenciju. Također, stanja poput artritisa ili depresije mogu dovesti do sjedilačkog načina života, što otežava upravljanje razinama šećera u krvi.
Samo 12% starijih osoba redovno se bavi tjelesnom aktivnošću, prema studiji. Međutim, vježbanje može smanjiti inzulinsku rezistenciju i rizik od dijabetesa. Za osobe s tipom 2 dijabetesa, vježbanje može pomoći u održavanju razine šećera u krvi pod kontrolom. Bez obzira imate li dijabetes ili ne, možete pomoći u upravljanju razinom šećera u krvi smanjenjem unosa šećera u ishrani. To znači izbjegavanje slatkih napitaka, slatkiša i procesuirane hrane.