Vitamin A: Ključne funkcije, simptomi nedostatka i rizici prekomjerne konzumacije

Vitamin A ima antioksidativna svojstva koja štite od slobodnih radikala i važan je za održavanje jakog imunološkog sustava, čvrstih kostiju i zdravog vida. Također je esencijalni nutrijent za diobu stanica i reproduktivni sistem.

Deficit vitamina A može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput zamagljenog vida, neplodnosti i suhe kože. Stoga je važno prepoznati simptome nedostatka vitamina A i kako se manifestiraju u tijelu, ali isto tako biti svjestan da i prekomjerna konzumacija može imati negativne posljedice.

Šta vitamin A radi?

Vitamin A je topiv u mastima i obavlja različite funkcije u odnosu na zdravlje organa i osnovne mehanizme u našem tijelu. Evo nekoliko važnih funkcija koje podržava:

• Oči: Sudjeluje u formiranju rodopsina, pigmenta koji čini oko osjetljivim na svjetlost.
• Koža i sluznica: Pomaže održavanju funkcionalnosti obloga nekih organa i sustava, štiteći ih od oštećenja.
• Kosti: Važan je za rast kostiju u suradnji s kalcijem, vitaminom D i proteinima.
• Reprodukcija: Igra ključnu ulogu u sintezi spolnih hormona i potpomaže zdrav razvoj embrija.
• Imunološki sistem: Podupire borbu imunološkog sistema protiv infekcija stvaranjem snažnih sluzničkih barijera i poticanjem proizvodnje bijelih krvnih stanica.

Simptomi nedostatka vitamina A

Nedostatak vitamina A može dovesti do oftalmoloških, dermatoloških i imunoloških poremećaja. Simptomi uključuju:

• Zamagljen vid u sumrak i noć
• Suha i bezsjajna koža
• Gubitak kose
• Neplodnost
• Hronične bolesti ili infekcije
• Krhke kosti

Može li se unijeti previše vitamina A?

Iako je važno unositi dovoljno vitamina A, moguće je i previše dobre stvari, što može uzrokovati zdravstvene probleme. Vitamin A se taloži u masnom tkivu i u toksičnim količinama može dovesti do nepoželjnih simptoma pa čak i smrti.

Simptomi viška vitamina A uključuju glavobolje, bolove, vrtoglavicu i mučninu. Također treba napomenuti da su neka istraživanja pokazala da pretjerana konzumacija vitamina A (posebice u obliku dodataka ishrani) može biti posebno štetna za određene skupine ljudi, povezana je s povećanim rizikom od raka pluća kod pušača.

Međutim, vitamin A koji se unosi putem biljaka (poznat i kao provitamin A) ne pokazuje iste rizike kao prekomjerna konzumacija vitamina A u obliku dodataka.

Koliko treba konzumirati vitamina A?

Prosječna odrasla osoba treba bi unositi otprilike 700 do 900 mikrograma vitamina A dnevno. Ako se pridržavate uravnotežene ishrane, vjerojatno nećete trebati dodatne dodatke vitamina A. Međutim, ako niste u mogućnosti pratiti uravnoteženu ishranu, dodaci vitamina A mogu biti korisni. Preporučuje se konsultacija s doktrom prije uzimanja dodataka.

Koje namirnice sadrže vitamin A?

Srećom, prilično je jednostavno dobiti dovoljno vitamina A kroz uravnoteženu ishranu koja uključuje namirnice životinjskog i biljnog porijekla.

Postoje dva tipa prehrambenog vitamina A: vitamin A (retinol) i provitamin A (karotenoidi). Oba obavljaju iste funkcije, ali dolaze iz različitih namirnica i stoga se malo drugačije obrađuju u tijelu.

Vitamin A (retinol) nalazi se u namirnicama životinjskog porijekla poput jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa (posebno jetre) i ribe. Srdela, sardina, bakalar, losos i pastrva bogati su vitaminom A.

Provitamin A (karotenoidi) je preteča vitamina A koji se transformira u retinol (vitamin A) u crijevima. Ove tvari nazivaju se i karotenoidi, a beta-karoten je vjerojatno najpoznatiji provitamin A.

Provitamin A dolazi iz biljaka. Dobre izvore čine bilo koje voće ili povrće s žutom, narančastom ili crvenom kožom – mrkva, paradajz, narandže, breskve, marelice, bundeva, mango, slatki krompir, dinja, crvena paprika, lubenica i tikvice.

Zeleno lisnato povrće poput špinata, kelja, blitve i raštike također je bogato provitaminom A.

Kao i uvijek, važno je jesti raznoliko kako biste dobili sve nutrijente, a vitamin A nije iznimka. Također, vitamin A je topiv u mastima pa se pohranjuje u tijelu i koristi po potrebi, što je još jedan razlog zašto je važno imati nešto masnog tkiva.