Vjerojatno već postite 12 sati a da toga niste svjesni. To samo znači da završite večeru do 20 sati i čekate da doručkujete do 8 sati ujutro – lako. Međutim, povremeni post je malo ekstremniji, uključujući duže periode bez hrane i kremastih napitaka u cilju balansiranja šećera u krvi, energije i smirivanja probave.
Koja metoda povremenog posta je bolja prema stručnjacima?
Prvo, vrijedi istražiti kakve su navodne prednosti povremenog posta (IF). “Postoje neke potencijalne prednosti IF-a za žene, uključujući poboljšane markere metaboličkog zdravlja, poboljšano zdravlje ćelija i bolju kontrolu šećera u krvi zbog perioda posta bez stalnog oslobađanja inzulina,” kaže Reema Patel, registrovana dijetetičarka i nutricionista iz Dietitian Fit & Co.
“Tokom postnog stanja, dolazi do popravke ćelija, što ima neke veze sa smanjenjem upala i biomarkera raka, kao i povećanjem otpornosti na stres,” kaže Patel.
Međutim, Patel napominje da je potrebno više studija na ljudima (i posebno na ženama) prije nego što se može reći nešto čvrsto o prednostima IF-a.
“Drugi radovi pokazuju da konzumiranje hrane tokom dana može pomoći u cirkadijalnom ritmu tijela (internom biološkom satu), što je povezano sa smanjenjem hroničnih bolesti,” nastavlja Patel.
Post 5:2 – poremećaj u ishrani ili zaista zdravo?
Na prvi pogled, 5:2 – gdje jedete redovno pet dana u sedmici i veoma malo za dva dana, zvuči sumnjivo kao poremećaj u ishrani. S druge strane, 16:8 uključuje konzumiranje čega god želite tokom perioda od osam sati i davanje probavnom sistemu odmora tokom 16 sati. To može značiti započeti dan vodom, crnom kafom ili čajem i imati prvi obrok oko podneva, završavajući večerom oko 20 sati.
Patel kaže: “Neki smatraju da je ograničenje na 25% kalorija za dva dana u sedmici teže nego imati vremenski ograničen prozor posta, pa možda više preferiraju 16:8 tokom dužeg vremenskog perioda.”
Ona napominje da trenutno ne postoji dokaz koji sugeriše da je bilo koji režim posta bolji od drugog, pa preporučuje “odabir dizajna posta na osnovu onoga što se čini održivijim i realnijim za vas na duži rok.”
Također je direktna u vezi s tim da super restriktivni režimi poput 5:2 posta mogu dovesti do poremećaja u ishrani – što može povećati vjerovatnost ulaska u ciklus prejedanja/restrikcije, prenosi ljepotaizdravlje.ba
“Jesti na ovaj način može biti nerealno, posebno za socijalne prilike koje se mogu dogoditi tokom ta dva dana sa malo hrane.” Patel upozorava da je takođe neprikladno za svakoga ko vodi aktivan način života i treba da se obnovi nakon vježbanja… što bi idealno trebao biti većina nas.
Koja metoda povremenog posta je bolja i koju izabrati?
Post može biti koristan za neke, ali ključ je izbjegavanje ekstremnog ponašanja i prepoznavanje što ekstremno znači za vas. Nekome možda nikada ne smeta preskočiti doručak; drugi ne bi izdržali do 9 sati ujutro bez osjećaja slabosti. Evo kako isprobati ako ste zainteresovani:
Započnite sa 12-satnim periodom posta
“Započnite s 12 do 14-satnim postom da vidite kako se osjećate, prije nego što polako pokušate produžiti na 16 sati,” preporučuje Patel.
Jedite pravilno izbalansirane obroke
Veoma je važno da obroci koje jedete budu zasitni, hranjivi i pravilno izbalansirani. To znači imati obilje složenih ugljenih hidrata, dobre izvore proteina, puno biljaka i pristojnu količinu masti.
Ostanite hidrirani
Ostanite dobro hidrirani s puno vode i započnite ili završite dan s crnom (ili bezkofeinskom) kafom i biljnim čajevima. Pokušajte piti kokosovu vodu s prstohvatom ružičaste himalajske soli za povećanje elektrolita.
Budite spremni da prestanete postiti ako vam ne odgovara
“Ako otkrijete da ovaj obrazac ishrane ne odgovara vašem načinu života, to možda nije za vas i to je sasvim u redu! Nije sveti gral zdravlja, ali za neke može dobro funkcionisati i pružiti neka istražena zdravstvena poboljšanja,” kaže Patel.
Ponovno, samo zapamtite da istraživanje o prednostima za žene još uvijek nije potpuno potvrđeno.