Obratite pažnju na posljedice

Koliko kasno je prekasno za večeru? Evo šta se događa kada jedete neposredno prije spavanja

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Freepik
Nakon dugog i napornog dana mnogima se dogodi da večeru odgode do kasnih večernjih sati.

Obaveze, posao i nedostatak vremena često pomjere posljednji obrok, pa se nerijetko dešava da jedemo neposredno prije odlaska u krevet. Iako se to može činiti kao bezazlena navika, vrijeme večernjeg obroka može utjecati na probavu, regulaciju šećera u krvi i kvalitet sna.

Nutricionisti savjetuju da se posljednji veći obrok završi najmanje dva do tri sata prije spavanja. Na taj način organizam dobija dovoljno vremena da započne i obavi proces probave prije nego što se pripremi za odmor.

Važno je naglasiti da ne postoji univerzalno pravilo prema kojem svi trebaju večerati u isto vrijeme. Mnogo je važnije koliko je vremena ostalo do odlaska na spavanje nego pokazuje li sat 19 ili 22 sata.

Zašto nije dobro jesti neposredno prije odlaska u krevet?

Ljudski organizam funkcioniše u skladu s cirkadijalnim ritmom, odnosno unutrašnjim biološkim satom koji reguliše brojne procese tokom dana i noći. Kako se približava vrijeme za spavanje, tijelo se postepeno priprema za odmor, a način na koji obrađuje hranu razlikuje se od onoga tokom aktivnog dijela dana.

Nutricionistica Heewon Gray objašnjava da je večernji obrok najbolje planirati tako da između jela i odlaska u krevet prođu barem dva do tri sata. Prema njenim riječima, kasni sati nisu najpovoljniji za probavu, posebno kada je riječ o obilnim obrocima.

Dijetetičarka Girlene Coughlin također ukazuje na povezanost prehrane i biološkog ritma. Kako se približava noć, organizam počinje lučiti melatonin, hormon koji priprema tijelo za san. Zbog toga se mijenjaju i pojedini metabolički procesi.

Kasna večera može izazvati žgaravicu i otežati probavu

Jedna od najneugodnijih posljedica obilnog obroka pred spavanje jeste pojava refluksa, odnosno vraćanja želučane kiseline prema jednjaku. Kada legnemo ubrzo nakon jela, veća je vjerovatnoća da će se pojaviti žgaravica, peckanje i nelagoda u predjelu želuca.

Dijetetičarka Carlyne Remedios upozorava da posebno problematični mogu biti obilni večernji obroci, nakon kojih odmah odlazimo u krevet.

Osim refluksa, kasno jedenje može izazvati i osjećaj nadutosti i težine u stomaku. Umjesto da se tijelo priprema za odmor, probavni sistem i dalje je aktivan, što može otežati opuštanje i uspavljivanje.

Šta se dešava sa šećerom u krvi?

Vrijeme obroka može imati utjecaja i na način na koji organizam reguliše nivo glukoze u krvi. Prema objašnjenju dijetetičarke Girlene Coughlin, večernje lučenje melatonina povezano je s promjenama u radu inzulina, hormona koji omogućava da glukoza iz krvi uđe u ćelije.

Tokom noći mišići i masno tkivo mogu postati manje osjetljivi na inzulin, zbog čega organizam teže obrađuje šećer nakon obroka. Ako se neposredno prije spavanja pojede obilna večera, porast glukoze u krvi može biti izraženiji i trajati duže nego kada se isti obrok konzumira ranije.

Zbog toga stručnjaci savjetuju da se veći dio dnevnih obroka rasporedi tokom ranijih sati, umjesto da se najveća količina hrane ostavlja za kasnu večer.

Kasni obroci mogu narušiti kvalitet sna

Kvalitetan san ne zavisi samo od vremena odlaska u krevet. Važno je i u kakvom je stanju organizam kada pokušavamo zaspati.

Tokom pripreme za san tjelesna temperatura i broj otkucaja srca u mirovanju prirodno se smanjuju. Međutim, proces probave zahtijeva dodatnu energiju i protok krvi, a pritom se stvara i toplota. Zbog toga obilan obrok neposredno prije spavanja može otežati prirodno opuštanje organizma.

Coughlin navodi i da promjene nivoa šećera u krvi tokom noći mogu utjecati na san. Ako nakon obroka dođe do naglih oscilacija glukoze, organizam može aktivirati hormone poput kortizola i adrenalina kako bi pomogao u njenoj regulaciji. Kod nekih osoba to može biti povezano s buđenjem tokom noći i isprekidanim snom.

Kada je onda najbolje večerati?

Najjednostavnija preporuka jeste da posljednji veći obrok planirate dva do tri sata prije odlaska u krevet. Ako obično liježete oko 23 sata, pokušajte večerati između 20 i 21 sat.

Ako zbog posla ili drugih obaveza ipak jedete kasnije, birajte lakši obrok i izbjegavajte velike porcije neposredno prije spavanja. Obratite pažnju i na vlastite reakcije, posebno ako nakon kasne večere često osjećate žgaravicu, nadutost ili imate problema sa snom.

Nije potrebno opterećivati se strogim pravilima niti preskakati večeru ako ste gladni. Mnogo je korisnije uspostaviti raspored obroka koji odgovara vašem načinu života, uz dovoljno vremena između večere i odlaska u krevet.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba