Meso ili vegetarijanska ishrana: Naučnici istražili ko ima veće šanse doživjeti stotu

Analizom podataka više od 5.000 osoba starijih od 80 godina istraživači su uočili da su žene koje su jele meso imale veće izglede da dožive 100. godinu u poređenju sa ženama koje su se hranile vegetarijanski. Međutim, detaljnija analiza pokazala je da je za razumijevanje ovih rezultata važan još jedan faktor, njihova tjelesna težina.

Studija je objavljena u naučnom časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, a njeni rezultati ne znače da je meso neophodno za dug život.

Zašto je tjelesna težina važna?

Istraživači su utvrdili da je razlika između žena koje su jele meso i vegetarijanki bila izražena prvenstveno kod ispitanica s preniskom tjelesnom težinom. Kod žena čija je težina bila normalna ili veća nije pronađena ista povezanost.

Među pothranjenim ženama, svakodnevna konzumacija mesa bila je povezana s 44 posto većim izgledima za doživljavanje stote godine u odnosu na vegetarijansku ishranu.

Kod muškaraca nije utvrđena statistički značajna povezanost između vegetarijanskog načina ishrane i vjerovatnoće da dožive 100 godina.

Zanimljivo je i da su vegetarijanci koji su jeli ribu, jaja ili konzumirali mliječne proizvode imali slične izglede za dugovječnost kao osobe koje su jele meso.

Ovi nalazi upućuju na to da je u poznijim godinama posebno važno osigurati dovoljno energije i hranjivih materija, a ne samo posmatrati da li neko jede meso ili izbjegava namirnice životinjskog porijekla.

Šta se mijenja u organizmu nakon 80. godine?

S godinama se mijenjaju potrebe organizma, a kod mnogih ljudi dolazi do postepenog gubitka mišićne mase i smanjenja apetita. Zbog toga starije osobe mogu teže unositi dovoljno hrane i važnih hranjivih materija.

Proteini imaju važnu ulogu u očuvanju mišića i fizičke snage, dok je dovoljan unos kalorija neophodan za normalno funkcionisanje organizma. Ako osoba jede premalo i počne gubiti na težini, to može predstavljati dodatni zdravstveni rizik.

Upravo zato istraživači smatraju da je važno obratiti pažnju na pothranjenost u dubokoj starosti. Uravnotežena ishrana treba odgovarati potrebama pojedinca, njegovom zdravstvenom stanju i tjelesnoj težini.

Znači li to da je meso zdravije od vegetarijanske ishrane?

Ne. Istraživanje ne dokazuje da konzumacija mesa produžava život niti da vegetarijanska ishrana smanjuje šanse za dugovječnost.

Naučnici su upoređivali postojeće podatke o prehrambenim navikama i životnom vijeku, što znači da su mogli utvrditi povezanost, ali ne i dokazati da je jedna navika direktno uzrokovala određeni ishod.

U istraživanju je učestvovalo 1.459 osoba koje su doživjele najmanje 100 godina i 3.744 osobe u osamdesetim i devedesetim godinama koje nisu dostigle tu dob.

Istraživači nisu imali potpune podatke o ishrani učesnika tokom cijelog života. Također, zdravstveni problemi mogli su utjecati na njihove prehrambene navike i tjelesnu težinu.

Važno je uzeti u obzir i vrstu mesa koja se konzumira. Crveno meso i prerađevine od mesa povezani su s nepovoljnim zdravstvenim ishodima u brojnim istraživanjima, zbog čega se preporučuje ograničiti njihov unos.

Šta onda možemo naučiti iz ovih rezultata?

Istraživanje ne nudi jednostavan recept za doživljavanje stote godine, ali ukazuje na važnost pravilne ishrane u starosti.

Najvažnije je osigurati dovoljno energije, proteina i drugih hranjivih materija, bez obzira na to uključuje li jelovnik meso ili se zasniva na biljnim namirnicama. Posebnu pažnju treba obratiti na nenamjeran gubitak težine i znakove pothranjenosti kod starijih osoba.

Drugim riječima, nije dovoljno pitati se jedemo li meso ili ne. Važno je i unosimo li hranjive materije koje su našem organizmu potrebne, posebno kako starimo.