dobre su za mentalno zdravlje

Hrana i raspoloženje povezani su više nego što mislite: Evo šta staviti na tanjir

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Freepik
Ono što stavljamo na tanjir može imati mnogo širi utjecaj na organizam od samog osjećaja sitosti.

Ishrana je povezana i s načinom na koji tijelo proizvodi i koristi određene tvari važne za funkcioniranje nervnog sistema, zbog čega izbor namirnica može biti jedan od dijelova brige o raspoloženju i mentalnom blagostanju.

Naravno, nijedna namirnica nije čarobno rješenje za loš dan. Ipak, raznovrsna prehrana bogata vitaminima, mineralima, proteinima i kvalitetnim mastima može biti dobar saveznik zdravim životnim navikama.

Posebno se u tom kontekstu često spominje mediteranski način ishrane, koji se oslanja na povrće, voće, ribu, maslinovo ulje, orašaste plodove i integralne žitarice.

Šta staviti na tanjir kada želite kvalitetniju ishranu?

Neke namirnice posebno se izdvajaju zbog nutrijenata koje sadrže.

Banane su praktičan izbor za užinu, a sadrže kalij i triptofan, aminokiselinu koja učestvuje u procesima povezanim sa stvaranjem serotonina. Triptofan se nalazi i u drugim namirnicama, među kojima su ananas i šljive.

Avokado je bogat nezasićenim mastima, a sadrži i vitamin B6, folat i triptofan. Zbog toga se lako može uklopiti u doručak, salate ili namaze.

Špinat i drugo zeleno lisnato povrće mogu biti vrijedan dio jelovnika jer sadrže magnezij. Ovaj mineral važan je za normalno funkcioniranje nervnog sistema, a mogu ga osigurati i mahunarke, orašasti plodovi te integralne žitarice.

Jaja su namirnica bogata proteinima i različitim aminokiselinama, a sadrže i vitamin D. Mogu biti jednostavan način da obrok bude hranjiviji i zasitniji.

Cvekla je posebno poznata po sadržaju folata, vitamina koji učestvuje u brojnim procesima važnim za normalno funkcioniranje organizma.

Jogurt može biti zanimljiv izbor zbog svog utjecaja na crijevnu mikrobiotu. Veza između zdravlja crijeva i mentalnog blagostanja predmet je sve većeg interesa, pa raznovrsna prehrana koja podržava zdravu mikrobiotu ima svoje mjesto u ukupnoj brizi o organizmu.

Orašasti plodovi, naročito orasi, donose kombinaciju zdravih masti, vlakana i drugih korisnih nutrijenata. Mogu biti jednostavan dodatak doručku ili međuobrok.

Suho voće, poput hurmi i smokava, također može doprinijeti unosu magnezija i drugih nutrijenata. Ipak, zbog koncentriranog sadržaja šećera najbolje ga je jesti umjereno.

Čili i druga ljuta hrana kod nekih ljudi mogu izazvati osjećaj ugode jer ljutina može potaknuti oslobađanje endorfina.

Ne zaboravite ni vitamin D

Vitamin D također ima važno mjesto u ovoj priči. Može se pronaći u namirnicama poput masne ribe, jaja, tvrdih sireva i gljiva.

Ipak, raspoloženje nije određeno samo onim što jedemo. Na svakodnevno psihičko stanje utječu i san, fizička aktivnost, odmor, boravak na svježem zraku i svakodnevni nivo stresa.

Zato je mnogo korisnije razmišljati o ukupnim navikama nego tražiti jednu namirnicu koja će napraviti razliku preko noći. Raznovrstan jelovnik, dovoljno kretanja i kvalitetan odmor čine mnogo bolju osnovu za zdraviji način života.

Važno je naglasiti i da zdrava ishrana nije zamjena za stručnu pomoć. Ako tuga, bezvoljnost, iscrpljenost ili gubitak interesa za stvari koje su vam ranije pričinjavale zadovoljstvo traju duže vrijeme i otežavaju svakodnevni život, razgovor sa stručnom osobom je važan korak.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba