Jedan od ključnih načina kako prehrana može uticati na anksioznost je kroz osiguravanje uravnoteženog unosa hranjivih tvari. Hrana bogata hranjivim tvarima poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, proteina i zdravih masti može pružiti tijelu potrebne nutrijente za optimalno funkcioniranje mozga i nervnog sistema. Na primjer, omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi poput lososa, orašastim plodovima i lanenom sjemenu, mogu imati protuupalno djelovanje i povezane su s smanjenjem nivoa anksioznosti.
Regulacija šećera u krvi
Istraživanja su pokazala da fluktuacije nivoa šećera u krvi mogu uticati na raspoloženje i osjećaj anksioznosti. Stoga je važno izbjegavati brze ugljikohidrate poput šećera i bijelog brašna, koji mogu uzrokovati nagli porast i pad nivoa šećera u krvi. Umjesto toga, preferirajte kompleksne ugljikohidrate poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, koji oslobađaju energiju postupno i održavaju stabilog nivoa šećera u krvi.
Podrška probavnom zdravlju
Veza između crijeva i mozga, poznata kao osa crijeva i mozga, sve više privlači pažnju naučnika. Zdravlje crijeva može imati značajan uticaj na mentalno zdravlje, uključujući anksioznost. Hrana bogata vlaknima poput voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica može promicati zdravlje crijeva potičući razvoj korisnih bakterija. Fermentirana hrana poput jogurta, kefira i kimchija također može biti korisna za crijevnu floru.
Umjerenost s kofeinom i alkoholom
Kofein i alkohol mogu imati stimulativni učinak na tijelo i nervni sistem , što može pojačati osjećaj anksioznosti kod nekih ljudi. Stoga, umjereno konzumiranje kafe, čaja i alkohola može biti važno za one koji se bore s anksioznošću. Umjesto toga, razmislite o alternativama poput biljnih čajeva koji mogu imati umirujući učinak.