Postavljanje granica je briga o sebi
Previše je lako nevoljko odgovoriti: “Naravno!” na izlet s prijateljima na koji ne želiš ići (i iskreno, ne možeš si ga priuštiti) jer te tvoj prijatelj neće prestati moliti. Tendencija da druge ljude stavljamo ispred sebe često proizlazi iz straha da ćemo ih razočarati.
Mogli biste se brinuti, ako se zauzmem za sebe, bit će ljuti na mene; ako učinim ono što traže, više ću im se svidjeti. Kao rezultat toga, možete se prisiliti da trošite svoje vrijeme i energiju radeći stvari koje vas iscrpljuju – možda kako biste izbjegli sukob ili zaslužili nečije odobravanje. Ali potiskivanje svojih pravih osjećaja kako biste zadovoljili druge samo vas dovodi do izgaranja, ogorčenosti i nesreće.
Na kraju, jedina osoba koja se može zalagati za vaš najbolji interes ste vi – a to ne mora biti zastrašujuće ili sukobljavajuće. Ako vam stavljanje sebe na prvo mjesto nije poznato ili sebično (nije!), razmislite o tome da isprobate ove savjete prilagođene početnicima.
Savjeti za postavljanje granica
Zapitajte se: Želim li to stvarno učiniti?
Osobe koje ugađaju ljudima obično su naučile ignorisati vlastite osjećaje i sklonosti, pa može trebati vremena da se ponovno povežu s tim aspektima. Tu vam trenutak samorefleksije može dobro doći: pauza kako biste procijenili što želite (ili ne želite) dobar je početak za otkrivanje jeste li s nečim doista u redu – ili samo pokušavate zadovoljiti nekoga drugoga.
Svoje ne postavite pozitivnije
Nakon male samokontrole, možda odlučite da subotu nikako ne želite provesti kampujući u šumi, recimo, ili otići na koncert pjevača kojeg jedva slušate. Sljedeći je korak, dakle, shvatanje kako biti asertivan u vezi s vašim izborom – što može biti posebno teško učiniti s nekim do koga vam je stalo.
Naročito s voljenima, htjet ćete govoriti u svoje ime, a da ne ispadnete bezobzirni. Ako biste radije ostali sa svojom porodicom pet dana umjesto njihove predložene dvije sedmice, na primjer, možete reći nešto poput: “Stvarno cijenim poziv, ali ne mogu ostati toliko dugo.” Ovo je dobitna strana jer je njima lakše prihvatiti (a vama prenijeti) potencijalno razočaravajuće vijesti kada ih izrazite sa zahvalnošću.
Zapamtite: poruku treba prenijeti ljubazno, ali i nedvosmisleno.”
Ne zaboravite na digitalne granice
Čak i ako date sve od sebe da pristojno navedete svoje granice, “postavljanje granica” i dalje može izgledati kao neka velika, dramatična najava – i naravno, to zvuči krajnje zastrašujuće. Ko ne bi bio zabrinut da se brani od svog zastrašujućeg šefa? Kako se ne osjećati krivim reći prijatelju u nevolji da ti njihovi kasnonoćni odušci kvare san?
U ovakvim situacijama, digitalne granice mogu biti način da se založite za sebe, a da se s nekim direktno ne sukobite (ili uopšte ne razgovarate s njim).
U prvom primjeru, umjesto da izjavite svom šefu da se odjavljujete u 17 sati stručnjaci predlažu pauziranje obavijesti e-poštom nakon radnog vremena. Još bolje, razmislite o privremenom blokiranju aplikacija kao što su Gmail, Slack i Teams vikendom kako biste poručili da vam je ravnoteža između poslovnog i privatnog života prioritet – bez da to direktno kažete.
A što se tiče vašeg brbljivog prijatelja stručnjaci preporučuje da svoj telefon stavite u način rada Ne uznemiravaj kad god vam je potreban odmor. Na taj način nećete morati otvoreno reći da ste preumorni da slušate o njihovom bivšem (opet) da bi oni shvatili da niste dostupni.
Blokirajte dio vremena u svom kalendaru
Postavljanje vremena za “brigu o sebi” od 19 do 21 sat u srijedu, na primjer, moglo bi vam isprva biti čudno, ali poanta je, da steknete naviku aktivnog davanja prioriteta sebi i svojim interesima. S vremenom, to može olakšati prepoznavanje da su želja za jednostavno odmorom, recimo, ili nadoknađivanjem serije savršeno valjani razlozi za odbijanje planova.
Ne dopustite da vas bilo kakvo protivljenje spriječi da svoje potrebe stavite na prvo mjesto
Voljeli bismo da možemo obećati da će izdvajanja vremena za sebe biti dočekano raširenih ruku, ali nažalost, to nije uvijek slučaj. Čak i ako slijedite gornje savjete, vaš šef može i dalje reagovati pasivno-agresivno kada prestanete odgovarati na njegove kasnonoćne poruke. Ili vas roditelji mogu optužiti da ih “isključujete” kada zatražite vrijeme nasamo tokom iscrpljujućeg porodičnog odmora.
Osobe koje ugađaju ljudima u biti su naučile druge da će reći da. Ali ako doista želite biti sretni, morate pronaći ravnotežu između brige za one oko sebe – i dalje brige o sebi.