Stigma

Postporođajna depresija: Stanje o kojem treba više pričati

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Ilustracija
Postporođajna depresija (PPD) je ozbiljno stanje koje pogađa mnoge majke, ali o kojem se još uvijek često previše malo govori. Stigma povezana s psihičkim bolestima može dodatno pogoršati stanje majki koje se suočavaju s ovim izazovom. Uz razumijevanje simptoma, uzroka, liječenja i strategija za razbijanje stigme, možemo bolje podržati majke koje prolaze kroz postporođajnu depresiju.

Postporođajna depresija je oblik depresije koji se pojavljuje nakon poroda i može značajno uticati na život majke i cijele porodice. Iako je prirodno osjećati se umorno i preopterećeno nakon poroda, postporođajna depresija se razlikuje od uobičajnih promjena raspoloženja poznatih kao "baby blues".

Baby blues

Baby blues je blaga forma depresije koja pogađa do 80% majki u prvim danima i sedmicama nakon poroda. Simptomi uključuju tjeskobu, razdražljivost, plačljivost i umor. Ovo stanje je često kratkotrajno i povezano je s hormonalnim promjenama koje se događaju nakon poroda.

Postporođajna depresija

Postporođajna depresija pogađa 10-20% majki unutar prve godine nakon poroda i može se manifestovati ozbiljnijim simptomima kao što su:

Sniženo raspoloženje: Osjećaj tuge, bezvoljnosti ili besmislenosti.
Suicidalne misli: Misli o samoubojstvu ili bezizlaznosti.
Poteškoće s funkcionisanjem: Problemi u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i zadataka.

Postporođajna psihoza

Postporođajna psihoza je teža i rjeđa forma poremećaja, koja se javlja u 1 do 3 od 1.000 poroda.

Simptomi uključuju:

Halucinacije: Iskustvo senzacija koje nisu prisutne u stvarnosti.
Sumanute misli: Paranoidne ideje i opsesivne misli povezane s djetetom.
Izuzetno visoka razina anksioznosti: Hitna medicinska pomoć je obavezna.

Uzroci i faktori rizika

Faktori rizika za postporođajnu depresiju mogu uključivati:

  • Prethodne depresivne epizode.
  • Nesređen porodični život i loš odnos s partnerom.
  • Nedovoljna socijalna podrška.
  • Neželjeno majčinstvo ili egzistencijalni problemi.
  • Hormonalne promjene: Pad progesterona, porast prolaktina i kortizola mogu doprineti.

Liječenje
Liječenje postporođajne depresije može uključivati:

Farmakološki tretman: Antidepresivi mogu biti učinkoviti, no odluka o njihovu korištenju tokom dojenja treba biti pažljivo razmotrena zbog mogućih nuspojava.

Nefarmakološke metode: Interpersonalna psihoterapija i kognitivno-bihevioralna terapija su korisni u liječenju postporođajne depresije.

Akupunktura: Može poboljšati raspoloženje i smanjiti anksioznost, ali treba se izbjegavati napornih aktivnosti i stresa odmah nakon tretmana.

Razbijanje stigme

Postporođajna depresija i dalje nosi stigmu, što može otežati ženama da potraže pomoć. Ova stigma može dovesti do osjećaja srama i izolacije. Važno je razumjeti da je postporođajna depresija bolest kao svaka druga i da zaslužuje adekvatnu pažnju i liječenje.

Također, važno je prepoznati da i očevi mogu patiti od postporođajne depresije, iako se o tome rjeđe govori. Strahovi, finansijski pritisci i promjene u životnom stilu mogu biti okidači za depresiju kod očeva.

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba