Opasna strana TikToka: Tinejdžeri sve više koriste mrežu za samodijagnozu mentalnih poremećaja

Mnogi tinejdžeri koriste TikTok za bolje razumijevanje svog mentalnog zdravlja, jer nemaju pristup odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti.

Mnogi se okreću TikToku kako bi samodijagnostikovali mentalne poremećaje poput OCD-a, ADHD-a, autizma i DID-a. Međutim, stručnjaci upozoravaju da samodijagnoza putem društvenih mreža može biti netačna i dovesti do pogrešnih zaključaka.

Zašto tinejdžeri koriste TikTok za samodijagnozu?

Stručnjaci ističu i pozitivne i negativne aspekte ove tendencije.

"Samodijagnoza može pomoći u prepoznavanju problema, ali samo do određene tačke", kaže Nicole Kern, psihologinja.

Samodijagnoza često nije tačna, jer mnogi mentalni poremećaji imaju slične simptome i zahtijevaju dublju analizu.

Koliko su tačne dijagnoze na TikToku?

Iako nije nemoguće da neko tačno dijagnostikuje sebe uz pomoć sadržaja na društvenim mrežama, to je rijetkost. Dijagnoza je često mnogo složenija nego što se prikazuje u kratkim videima.

Koji su rizici?

Najveći rizik je da tinejdžeri prestanu tražiti stručnu pomoć i ostanu kod svoje samodijagnoze, što može dovesti do promašaja. Stručnjaci naglašavaju važnost razgovora s licenciranim terapeutom, koji može pružiti preciznu dijagnozu i odgovarajući tretman.

Kako reagovati ako vam tinejdžer pristupi s samodijagnozom?

Roditelji bi trebali biti znatiželjni i podržavajući. Preporučuje se zajedničko gledanje videa i razgovor o tome šta dijete doživljava.

Važno je biti otvoren za mogućnost da samodijagnoza nije potpuno tačna i potaknuti dijete na daljnje konsultacije sa stručnjakom.

Samodijagnoza putem TikToka može pružiti korisne uvide u djetetove nesigurnosti ili probleme, ali uvijek je bolje konsultovati se s profesionalcem.