Reklame koje i nakon samo pet minuta negativno utječu na djecu

Naime, već petominutno izlaganje ovakvim reklamama može dovesti do toga da djeca unesu u prosjeku dodatnih 130 kilokalorija dnevno – što odgovara otprilike dvjema kriškama hljeba.

Bez obzira na to da li reklama prikazuje konkretne proizvode ili samo asocijacije na brend, efekat na ponašanje djece pri izboru hrane ostaje jednak.

Posebno su ranjivi najmlađi

Kako ističe autorica studije Emma Boyland, profesorica na Univerzitetu u Liverpoolu, djeca i adolescenti posebno su osjetljivi na ovakve marketinške poruke jer se njihovi prehrambeni obrasci i navike tek formiraju, a posljedice mogu pratiti njihovo zdravlje tokom čitavog života.

„Čak i kratkotrajna izloženost reklamama za proizvode bogate mastima, šećerom i solju može podstaći pretjeran unos kalorija i povećati rizik od gojaznosti. To je naročito zabrinjavajuće kod mladih koji su generalno podložniji utjecaju marketinga“, naglasila je prof. Boyland.

Različiti kanali, isti rezultat

Dok su ranija istraživanja uglavnom analizirala utjecaj televizijskih i internetskih reklama na prehrambene navike djece, ova studija je prvi put obuhvatila i druge oblike promocije — uključujući reklame unutar podcasta, radijskih emisija i plakata, kao i one koje koriste isključivo prepoznatljive elemente brenda, bez prikazivanja same hrane.

Studijom je bilo obuhvaćeno 240 djece u dobi od 7 do 15 godina iz britanskog Merseysidea. Djeca su u dva navrata gledala petominutne reklamne blokove — jedan s reklamama za brzu hranu, drugi s reklamama koje nemaju veze s hranom. Eksperiment je proveden kroz različite medijske kanale, a nakon izlaganja djeca su birala šta će jesti za ručak, dok su naučnici pratili količinu unesenih kalorija.

Rezultati su zabrinjavajući

Djeca koja su bila izložena reklamama za brzu hranu pojela su, u prosjeku, oko 130 kilokalorija više u odnosu na djecu koja su gledala reklame za neprehrambene proizvode. Zanimljivo je da ni vrsta medija ni socioekonomski status djece nisu utjecali na razliku u unosu hrane – efekt reklama bio je podjednak u svim grupama.

Vrijeme je za strože mjere

Profesorica Boyland ističe da su posebno opasne upravo reklame koje koriste suptilne asocijacije na brend, bez jasnih prikaza hrane, a koje trenutno ne podliježu gotovo nikakvim regulatornim ograničenjima na globalnom nivou.

„Ova saznanja mogu pomoći u donošenju novih politika i restrikcija u oblasti oglašavanja prehrambenih proizvoda, kako bismo što bolje zaštitili zdravlje djece i mladih“, zaključila je prof. Boyland.