Zašto do treće godine djeci ne treba davati mobitele?

Za primjer uzimamo susjednu Hrvatsku, gdje je prije nekoliko godina Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i udruženje Hrabri telefon proveli prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima, a pokazalo je da djeca počinju koristiti elektronske uređaje u vrlo ranoj dobi.

S prvim rođendanom uz male ekrane vrijeme provodi 40 posto djece, s dvije godine taj se broj penje na 79 posto, a s četiri godine elektronske uređaje koriste gotovo svi (97 posto). Većini djece prvi je uređaj bio TV, a slijede ga mobitel i tablet, prenosi Hina.

Predškolska djeca pred ekranima dva do tri sata dnevno

Navedeni podaci ne govore samo o izloženosti djece tehnologiji, već i o nedovoljnom zajedničkom vremenu roditelja i djece. To vrijeme iznosi svega četiri-pet sati dnevno, a djeca rane i predškolske dobi provode pred ekranima dva do tri sata. Između ostalog, svaki treći roditelj nezadovoljan je kvalitetom vremena provedenim s djetetom koje je narušeno poslom koji nosi kući.

Nije rijetkost vidjeti da već dijete u kolicima drži pametni telefon, a to direktno utječe na razvoj govora. Naime, djetetov mozak najintenzivnije se i najbrže razvija do treće godine, a govor se uči tako što dijete gleda i sluša. Međutim, ekran ne daje odgovor, s njime nema komunikacije i dijete šuti. S vremenom se dijete sve više povlači u sebe, ne komunicira čak ni s vršnjacima. Stoga stručnjaci preporučuju da djetetu do treće godine života ne bi trebalo davati mobitele.

Realnost je upravo suprotna. Novija istraživanja pokazuju da je u prosjeku dijete prvi put izloženo digitalnim uređajima s četiri mjeseca.

Tablet ili mobitel zna koristiti 90 posto djece s dvije godine.

Predškolska djeca u prosjeku provedu dva do četiri sata pred ekranom, a čak 50 posto roditelja ne shvaća koliko je to štetno za djetetov razvoj.

Ekranizam utječe na emocionalni razvoj, komunikaciju, pažnju, a u ranijoj dobi i na razvoj govora jer se te sposobnosti razvijaju kroz istraživanje, igru i interakciju.

Šta se događa s mozgom?

Zbog dugotrajnog izlaganja ekranima ometa se spoznajni i socio-emocionalni razvoj što utječe na cjeloviti razvoj djeteta. Do pete godine razvija se 90 posto mozga, a ostatak se formira do 25. godine života.

Dječji mozak prima informacije i razvija se putem podražaja iz okoline.

U doticaju s podražajima, u mozgu se grade veze između živčanih stanica koje poslije pomažu boljoj komunikaciji različitih dijelova mozga, lakšem učenju i usvajanju novih informacija.

Beba i mobitel

U prvim godinama života tek se počinju razvijati bebina osjetila i dijelovi mozga, zaduženi za razumijevanje. Gledanje u ekrane za tako malu djecu predstavlja samo niz slika bez smisla koje ne mogu povezati u cjelinu. Ekrani su im privlačni zbog šarenila, boja i brze izmjene slika koja im održava pažnju.

Naviknuti na takve brze izmjene sadržaja, djeca teško usmjeravaju pažnju na igračke i slikovnice, one im postaju dosadne i spore te brzo gube koncentraciju. Dijete ne dobiva povratne informacije, ne razvija vlastiti sistem komunikacije kao u interakciji s drugom osobom, ne uči se saradnji, iskazivanju emocija i empatiji.

Posljedice ekranizma

• Nemogućnost fokusiranja na jednu aktivnost – kratka pažnja.
• Usporavanje govorno-jezičnog razvoja.
• Usporavanje razvoja kognitivnih funkcija mozga – mišljenje i pamćenje.
• Narušavanje kvalitete sna jer se ometa lučenje “hormona spavanja” – melatonina i istovremeno izazivanje frustracija kod djeteta.
• Dugotrajno gledanje uz sjedenje – pretpostavka za nastanak pretilosti.
• Poremećaj hranjenja – ekrani kao fokus za vrijeme hranjenja.
• Agresivno ponašanje kod djece.

Bez ekrana tijekom obroka

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja pokazali su da svako treće dijete koristi mobitel za vrijeme obroka, a 90 posto djece koristi elektronske uređaje prije spavanja, što je suprotno pedijatrijskim preporukama.

Tokom obroka dijete treba biti fokusirano na obrok, a ne na ekran te razgovarati o okusima. Ako gledaju u ekran dok jedu, onda hranu ne žvaču, samo je progutaju.

Pretjerana izloženost ekranima može dovesti, naravno, do promjena u neurologiji mozga i postoje mnoga istraživanja koja to i potvrđuju.