Masnu jetru uzrokuju brojni urođeni i stečeni poremećaji metabolizma masti. Uzročnici nastajanja mogu biti: lijekovi i toksini (alkohol, kortikosteroidi, kontracepcija), prehrambeni uzroci, način života i njihove posljedice (debljina, šećerna bolest, gladovanje, poremećaji metabolizma masti, bolesti gušterače, upalne bolesti crijeva), nasljedne bolesti (cistična fibroza, galaktozemija, Wilsonova bolest), virusne bolesti (hepatitisi), piše Ordinacija.hr.
Uzroci rizika
Glavni uzroci rizika za nastanak nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD) jesu debljina, alkoholizam i šećerna bolest. Masna jetra dugo je smatrana benignim neprogresivnim stanjem (koje ne napreduje u bolest), no novija saznanja pokazuju da steatoza može biti vrlo ozbiljna bolest i dovesti do ciroze jetre.
Predstavlja promjene u jetri koje sliče alkoholnoj bolesti jetre, a dva glavna oblika bolesti su masna jetra i hepatitis. Iako oštećenje jetre nalikuje promjenama uzrokovanim konzumacijom alkohola, već sam naziv govori da ova bolest nastaje u odsutnosti pretjerane konzumacije alkohola.
Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) postaje velik zdravstveni problem s povećanom učestalosti u svijetu zbog bliske povezanosti s epidemijom pretilosti. Smatra se da NAFLD predstavlja jetrenu manifestaciju metaboličkog sindroma, a ključnu ulogu u patogenezi igra inzulinska rezistencija. Pojava i progresija NAFLD-a pripisuje se nizu čimbenika koji su dio teorije “višestrukih udaraca”, koja kaže da je NAFLD rezultat upale u jetri izazvane brojnim intestinalnim okidačima i onima povezanim s masnim tkivom.
S obzirom na to da trenutačno ne postoji standardizirano farmakološko liječenje i jedina dokazana učinkovita terapijska strategija je promjena načina života, važno je odrediti potencijalne prehrambene ciljeve u prevenciji i liječenju NAFLD-a.
Prehrana ima važnu ulogu u liječenju
Dijetoterapija ima nezamjenjivu ulogu u terapiji NAFLD-a. Istraživanja pokazuju da su oboljeli od NAFLD-a skloniji konzumaciji energetski bogate hrane, zasićenih masti, kolesterola i zaslađenih napitaka, dok istovremeno ne unose dovoljno svježeg voća, zelenog povrća, vlakana i omega-3 masnih kiselina.
Brojna istraživanja, među kojima se ističe glasovita PREDIMED studija, podupiru tezu da je mediteranska prehrana povezana s nižom prevalencijom NAFLD-a. Stoga se u sklopu dijetoterapije NAFLD preporučuje mediteranska prehrana bogata jednostruko i omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, vlaknima, složenim ugljikohidratima, mikronutrijentima i polifenolima te brojnim drugim biološki aktivnim spojevima.
Posebna ograničenja odnose se na fruktozu i jednostavne ugljikohidrate čiji unos treba zadržati u 10% ukupnog energetskog unosa. Nadalje, gubitak tjelesne mase od 7% ili više, uz pravilnu prehranu tijekom najmanje jedne godine, može poboljšati histologiju jetrenog parenhima u pacijenata s NASH-om i NAFLD-om.
Pojedine izolirane farmakološki aktivne prehrambene tvari istražuju se kao potencijalna pomoć kod NAFLD-a, a to su poglavito vitamin E, vitamin D, probiotici i omega-3 masne kiseline. Studije upućuju na izravnu ulogu vitamina D u moduliranju upale jetre i nastanka fibroze te poboljšanju jetrenog odgovora na inzulin.
Međutim, potrebna su daljnja randomizirana, placebom kontrolirana istraživanja kako bi se odredile odgovarajuće doze i učinkovitost vitamina D. Rezultati metaanalize koja se bavila utjecajem omega-3 masnih kiselina u terapiji NAFLD-a podupiru blagotvoran učinak omega-3 m. k. u optimizaciji steatoze jetre, razine jetrenih enzima i razine lipida u krvi (trigliceridi i HDL), pri čemu mogu usporiti napredak NAFLD-a.
(Cuvajzdravlje.ba)
