Istraživanje

Koje bolesti žene naslijede od majke?

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Koje bolesti žene naslijede od majke?
Foto: Ilustracija

Postoje bolesti koje se nasljeđuju isključivo i samo od majke, a među njima su i neke autoimune bolesti ali i neka stanja koja se ne mogu tretirati kao hronično oboljenje, ali nas mogu ozbiljno mučiti cijelog života.

Osteoporoza

Kod osteoporoze, stanja koje uzrokuje krhkost i lomljivost kostiju, naslijedni faktor igra ključnu ulogu, posebno kod žena. Ova bolest obično se javlja nakon menopauze, kada kosti gube kalcijum.

Prevencija igra ključnu ulogu u upravljanju osteoporozom. Preporučuje se povećan unos kalcijuma, a važno je napomenuti da se kalcijum najbolje apsorbira kada se konzumira zajedno s vitaminom D. S druge strane, konzumacija gaziranih pića nije preporučljiva, posebno uz naslijedni faktor, jer može povećati rizik od osteoporoze za značajan postotak, čak 14%. Ova informacija ima važnost i može pridonijeti očuvanju zdravlja kostiju.

Reumatoidni artritis

Iako još uvijek nije precizno definisan uzrok ovog oboljenja koje se određuje kao autoimuno, smatra se da je on zapravo kombinacija nasljednog faktora i uslova sredine.

Reumatoidni artrtitis nije nimalo naivan, jer napada zglobove, degenerativno je oboljenje, i u određenoj pooodmakloj fazi može značiti i invalidska kolica.

Preporučuju se zdrav životni stil, fizička aktivnost, a posebno je važno povesti računa o zdravlju zuba jer je npr. dokazano da paradontoza kao oboljenje desni koje vodi i ka ispadanju zuba je ujedno i povećan rizik od reumatoidnog artritisa.

Prijevremeno starenje

Naučnici su otkrili skup gena koji su odgovorni za to koliko dugo uspjevamo da sačuvamo mladost. Oni se prenose s generacije na generaciju po majčinoj liniji. Postoji mogućnost da naslijedimo oštećenu DNK, koja će ubrzati proces starenja.

Naučnici još uvijek nisu smislili način da vratimo vrijeme unazad, ali neophodno je da stvorimo naviku da koristimo kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF), budući da je osjetljivost na sunce takođe nasledna.

Depresija

Godišnje oboli preko 300 miliona ljudi od depresije, i utvrđeno je da su ovom mentalnom stanju posebno sklone žene, što uključuje i postporođajnu depresiju.

Takođe nauka je otkrila da je jedan od faktora koji doprinosi nastanku depresije i prisustvo gena Slc6a15, koji se naravno nasljeđuje.

Naravno, depresija je stanje koje se leči, ali je uvijek važno potražiti stručnu pomoć.

Glaukom

Glaukom je kod žena je mnogo češći nego kod muškaraca, a genetske mutacije koje prouzrokuju ovu bolest su naslijeđene.

Kardiovaskularna oboljenja

Skladištenje masti kod ženske populacije je određeno genetski, te ukoliko je ono tipično za stomačni pojas, to ujedno znači i rizik od srčanih oboljenja, odnosno on se duplira.

To je u vezi i sa nivoom holesterola i skupljanjem masnoća u krvnim sudovima, što sve može prouzrokovati stanja poput srčanog udara, hipertenzije, dijabetesa. Fizička aktivnost, zdrava i dijetalna ishrana, prestanak pušenja i konzumacije alkohola su u ovom slučaju neophodni.

Migrene

Žene pate od migrena 3 puta više nego muškarci, i takođe je primjećeno da se vrlo često dešava da je sklonost ovako intenzivnim glavoboljama predisponirana genetski.

Ono što vi sami možete da uradite jeste da redukujete unos kofeina, alkohola, šećera, da pijete što više vode kako biste bili hidrirani, i da spavate dovoljno.

Insomnija

Naučnici su otkrili da na hroničan poremećaj sna ovog tipa utiču ne samo psihogeni faktori, stres i sl, već i geni koje nasleđujemo po ženskoj liniji. Maloprije smo pomenuli da postoji genetska veza kod oboljenja kao što je depresija, a to se odnosi i na anksiozne poremećaje, neuroze.

Pokušajte da ustalite bioritam da idete u krevet do 23h, nemojte piti kafu i jesti tešku hranu uveče, i ako trenirate – fizička aktivnost treba da bude barem 4 sata prije odlaska na spavanje.

Ovde se radi o o obliku demencije, koji je takođe češći kod žena nego kod muškaraca. Bitan je i genetski faktor, a način života može smanjiti rizik od Alchajmera.

Treba izbaciti loše masti i šećera iz ishrane, kontrolisati holesterol i krvni pritisak, baviti se fizičkom aktivnošću jer ona povećava dotok kiseonika u organizam.