Krvni pritisak vam često varira? Istraživanje na više od 57.000 ljudi otkrilo važnu vezu sa zdravlje

Međutim, naučnici sve više pažnje posvećuju i tome koliko se pritisak mijenja između različitih mjerenja. Novo istraživanje pokazalo je da izraženije oscilacije mogu biti povezane s većim rizikom od smrti, čak i kada se uzmu u obzir prosječne vrijednosti krvnog pritiska.

U istraživanju je analizirano više od 57.000 ljudi, a rezultati ukazuju na to da bi dugoročne promjene pritiska mogle pružiti dodatne informacije o zdravlju. Ipak, važno je naglasiti da istraživanje nije dokazalo da same oscilacije uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme.

Šta su naučnici otkrili?

Istraživanje je obuhvatilo 57.611 učesnika iz britanske baze podataka UK Biobank, čija je prosječna starost na početku bila 55,4 godine. Nešto više od polovine učesnika bile su žene.

Naučnici su pratili promjene krvnog pritiska između najmanje dva mjerenja i analizirali njihovu povezanost sa zdravstvenim ishodima. Učesnici su praćeni nešto duže od pet godina.

Na početku istraživanja, 50.744 osobe imale su normalne vrijednosti šećera u krvi, njih 5.397 imalo je predijabetes, dok je dijabetes tipa 2 bio prisutan kod 1.470 učesnika.

Tokom perioda praćenja zabilježeno je 1.460 smrtnih slučajeva, 571 moždani udar i 319 dijagnoza demencije.

Analiza je pokazala da su veće oscilacije krvnog pritiska bile povezane s većim rizikom od smrti, bez obzira na prosječnu vrijednost pritiska, nivo šećera u krvi i druge faktore uzete u obzir tokom istraživanja.

Rezultati su predstavljeni na godišnjem sastanku Evropskog udruženja za proučavanje dijabetesa u Milanu, a istraživanje je vodila dr. Fariba Ahmadizar sa Univerzitetskog medicinskog centra u Amsterdamu.

Posebno se izdvaja sistolni pritisak

Krvni pritisak izražava se kroz dvije vrijednosti. Gornja, odnosno sistolna, pokazuje pritisak u arterijama kada srce potiskuje krv, dok donja, dijastolna, označava pritisak između otkucaja srca.

U analiziranim podacima, veće oscilacije gornjeg pritiska bile su povezane s 11 posto većim rizikom od smrti. Kod izraženijih promjena donjeg pritiska zabilježena je povezanost s osam posto većim rizikom.

Naučnici su uočili i povezanost većih promjena dijastolnog i srednjeg arterijskog pritiska s većim rizikom od moždanog udara. Međutim, nisu pronašli značajnu povezanost između promjenjivosti krvnog pritiska i demencije.

Posebno je privukla pažnju grupa osoba s dijabetesom tipa 2 kod kojih su zabilježene velike oscilacije sistolnog pritiska. Njihov rizik od smrti tokom praćenja bio je gotovo tri puta veći u poređenju s osobama koje su imale normalne vrijednosti šećera u krvi i male promjene pritiska.

Ovaj rezultat ne znači da će svaka osoba s dijabetesom i promjenjivim pritiskom imati takav ishod. Riječ je o povezanosti u posmatranoj grupi, a ne o sigurnom predviđanju za pojedinca.

Zašto je važno pratiti krvni pritisak?

Povišen krvni pritisak često ne izaziva jasne simptome, zbog čega osoba može dugo imati problem, a da toga nije svjesna. Redovno mjerenje zato je jedan od najvažnijih načina da se otkriju povišene vrijednosti i prati djelovanje propisane terapije.

Krvni pritisak se prirodno mijenja tokom dana. Na rezultate mogu uticati stres, fizička aktivnost, odmor i način na koji se mjerenje obavlja. Zbog toga jedna neuobičajena vrijednost sama po sebi ne mora značiti da postoji ozbiljan problem.

Ipak, ako su promjene česte ili su vrijednosti više puta neuobičajene, korisno je zapisivati rezultate i razgovarati s ljekarom. Mjerenja treba obavljati u skladu s preporukama zdravstvenog stručnjaka, u mirnim uslovima i uz pravilan položaj tijela.

Posebno je važno da osobe kojima je propisana terapija lijekove uzimaju prema uputama i da ne mijenjaju dozu niti prekidaju liječenje na svoju ruku.

Može li smanjenje oscilacija sniziti zdravstveni rizik?

Na to pitanje naučnici još nemaju konačan odgovor. Istraživanje je pokazalo povezanost između većih promjena krvnog pritiska i pojedinih nepovoljnih zdravstvenih ishoda, ali nije utvrdilo da oscilacije direktno uzrokuju smrt ili moždani udar.

Nije poznato ni da li bi ciljano smanjenje tih promjena zaista dovelo do manjeg rizika. Za takve zaključke potrebna su dodatna istraživanja, a stručnjaci tek trebaju utvrditi može li promjenjivost pritiska postati dio rutinske procjene zdravstvenog rizika.

Za sada je najvažnije redovno kontrolisati krvni pritisak, pridržavati se preporučene terapije i obratiti pažnju na ponavljane neuobičajene vrijednosti. Novo istraživanje otvara prostor za drugačiji pogled na mjerenje pritiska, ali ne mijenja činjenicu da su pravilna kontrola i pravovremena reakcija i dalje ključne za očuvanje zdravlja.