Nova istraživačka studija, koju su proveli stručnjaci iz američkog akademskog zdravstvenog centra UC Davis Health i objavljena u medicinskom časopisu JAMA Neurology, otkrila je da mlađe generacije imaju veće mozgove koji se nastavljaju povećavati, što može smanjiti rizik od demencije povezane sa starenjem.
Vođenje studije, Charles DeCarli, profesor neurologije i direktor Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti UC Davis, istakao je da decenija u kojem je neko rođen ima uticaj na veličinu mozga i potencijalno dugoročno zdravlje istog. Iako genetika igra ključnu ulogu u određivanju veličine mozga, vanjski faktori poput zdravstvenih, društvenih, kulturnih i obrazovnih također imaju svoj udio.
Prema DeCarlijevim riječima, veće moždane strukture, poput onih uočenih u istraživanju, mogu ukazivati na bolji razvoj i zdravlje mozga, što predstavlja veću rezervu mozga koja može umanjiti učinke moždanih bolesti povezanih sa starenjem, poput Alzheimerove bolesti i srodnih demencija.
Studija je obuhvatila MRI skeniranje sudionika rođenih od 1930-ih do 1970-ih, provedeno između 1999. i 2019. godine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 3226 sudionika, od kojih je 53 posto bilo ženskog, a 47 posto muškog spola, s prosječnom dobi od 57 godina u vrijeme skeniranja.
Rezultati su pokazali dosljedno povećanje u nekoliko moždanih struktura. Na primjer, prosječni volumen mozga povećavao se iz decenije u deceniju, s 6,6 posto većim volumenom kod učesnika rođenih 1970-ih u uporedbi s onima rođenima 1930-ih. Slično tome, površina korteksa, koja je mjerilo površine mozga, pokazala je gotovo 15 posto veće povećanje kod učesnika rođenih 1970-ih.
Naučnici su također primijetili povećanje u veličini moždanih struktura poput bijele tvari, sive tvari i hipokampusa, između dvije skupina učesnika.
Ospice kod odraslih: Simptomi, rizici i prevencija
Melanom se liječi ako se rano otkrije
