Nove spoznaje o uzrocima migrene: Uloga kortikalne šireće depresije i proteina

Premda su simptomi migrene, među kojima se ističu pulsirajuća bol u glavi, mučnina i zamagljen vid, odavno poznati naučnicima, ono što ih i dalje zbunjuje je način na koji moždana aktivnost uzrokuje migrene.

Nova studija porovedena nad miševima mogla bi ponuditi naznake o neurološkim događajima koji izazivaju migrene.

Prema studiji, prije same migrene dolazi do kraćeg isključivanja moždanih neurona. To privremeno mijenja sadržaj cerebrospinalne tekućine, prozirne tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu.

Ovaj promijenjeni sadržaj, sugerišu istraživači, putuje kroz prethodno nepoznatu rupu u anatomiji do živaca u lobanji gdje aktivira receptore za bol i upale, uzrokujući glavobolje.

“Ovo otkriće predstavlja promjenu o tome kako istražujemo glavobolju”, izjavio je naučnik Gregory Dussor za nature.

“Glavobolja bi mogla biti samo opći znak upozorenja za mnoge stvari koje se događaju u mozgu, a koje nisu normalne”, dodao je.

Neuronaučnica Maiken Nedergaard dodaje kako migrena zapravo štiti mozak. “Bol nas štiti jer nam govori da se odmorimo, oporavimo i naspavamo”,kazala je.

Sam mozak nema receptore za bol; osjećaj glavobolje dolazi iz područja izvan mozga koja su u perifernom živčanom sustavu.

Ali kako mozak pokreće živce da uzrokuju glavobolje, slabo je poznato, što ih čini teškim za liječenje.

Jesu li proteini potencijalni uzrok migrene?

Naučnici koji su radili s miševima odlučili su istražiti određenu vrstu glavobolje, poznatu i kao ušna migrena.

Jedna trećina osoba koje pate od migrene doživi fazu prije glavobolje poznatu kao aura koja ima simptome kao što su mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo i obamrlost.

Može trajati pet minuta do sat vremena. Tokom aure, mozak doživljava zamračenje koje se naziva kortikalna šireća depresija (CSD), koja uzrokuje da se aktivnost moždanih neurona na kratko vrijeme isključi.

Studije o migrenama, sugerišu su da se glavobolja događa kada molekule cerebrospinalne tekućine iscure iz mozga i aktiviraju živce u moždanim ovojnicama, slojevima koji štite mozak i leđnu moždinu.

Autori su istraživali miševe koji su doživjeli CSD i analizirali kretanje i sadržaj njihove cerebrospinalne tekućine. Tokom faze CSD-a otkrili su da su im koncentracije nekih proteina u cerebrospinalnoj tekućini pale daleko ispod uobičajenih razina.

Nivoi drugih proteina su se više nego udvostručile, uključujući protein CGRP koji prenosi bol, a koji je jedna od meta lijekova protiv migrene.

Istraživači su također otkrili prethodno nepoznatu prazninu u zaštitnim slojevima oko trigeminalnog ganglija, koja omogućuje da cerebrospinalna tekućina preplavi ove nervne ćelije.

Naučnici koji su proveli studiju zaključili su kako bi buduće studije trebale istražiti zašto proteini u cerebrospinalnoj tekućini, uzrokuju glavobolje, a ne druge vrste boli.

“Ovo će pokrenuti puno zanimljivih pitanja i vjerovatno će biti izvor mnogih novih istraživačkih projekata”, zaključio je Dussor.