Otkriće novog testa temeljenog na mikrobiomu crijeva obećava bržu identifikaciju autizma

'Obično su potrebne tri do četiri godine da se postavi dijagnoza autizma, a većini djece dijagnoza se postavi u dobi od šest godina', rekao je profesor Qi Su s Kineskog univerziteta u Hong Kongu. ‘Naša analiza biomarkera mikrobioma ima visoku učinkovitost kod djece mlađe od četiri godine, što može pomoći u ranoj dijagnozi.'

Stope autizma su posljednjih desetljeća porasle, uglavnom zbog proširenih kriterija koji se koriste za dijagnosticiranje tog stanja. U zapadnim zemljama sada se smatra da je otprilike jedna na svakih 100 osoba u spektru autizma. Studije na blizancima sugerišu da je 60-90 posto autizma uzrokovano genetikom, ali tome pridonose i drugi faktori, kao što su stariji roditelji, komplikacije pri porodu, izloženost zagađenom zraku ili određenim pesticidima u trudnoći.

Rani znakovi autizma su kad djeca ne reaguju na svoje ime i izbjegavaju kontakt očima, a odrasli teško razumiju ostale ljude i smeta im remećenje svakodnevne rutine. Naučnici već dugo znaju da autistični ljudi imaju manje različitih bakterija koje žive u njihovom probavnom sistemu, no ne zna se je li to na neki način posljedica autizma ili pridonosi tom stanju. Zato su profesor Su i njegovi kolege analizirali uzorke stolice 1627 djece u dobi od jedne do 13 godina, od kojih su neka bila autistična i provjerili koje su bakterije, virusi ili gljivice prisutne.

Studija objavljena u Nature Microbiology, opisuje kako su se crijevni mikrobi značajno razlikovali kod djece s autizmom i djece bez njega. Kod autistične je djece promijenjeno ukupno 51 vrsta bakterija, 18 virusa, 14 arhea, sedam gljivica i desetak metaboličkih putova. Pomoću tih podataka i umjetne inteligencije, znanstvenici su uspjeli identificirati autističnu djecu s 82-postotnom točnošću, na temelju 31 mikroba i bioloških funkcija u probavnom sustavu.

'Iako genetski faktori igraju značajnu ulogu u autizmu, mikrobiom bi mogao djelovati kao faktor koji djeluje na modulaciju imunoloških odgovora, proizvodnju neurotransmitera i metaboličkih puteva', rekao je Su. 

Ovo ne znači nužno i uzročnost, ali sugeriše da bi mikrobiom mogao uticati na ozbiljnost ili izraženost simptoma autističnog spektra. Ako poremećaj mikrobioma doista utiče na težinu autizma, to povećava izglede za personalizovane intervencije koje koriste prehranu ili žive bakterije poznate kao probiotici za uspostavljanje raznolikijeg mikrobioma kod onih kojima je dijagnosticiran autizam.