Stalna potreba za snom može biti znak Alzheimerove bolesti

Ovo otkriće dolazi iz studije na 1.401 starijoj osobi. Utvrđeno je da, iako se drijemanje generalno povećava s godinama, Alzheimerova bolest više nego udvostručuje godišnje povećanje učestalosti ili trajanja drijemanja.

Isto tako, ovo povećanje drijemanja zbog Alzheimerove bolesti povezano je s pogoršanjem kognitivnih sposobnosti godinu dana kasnije.

Da li je drijemanje znak Alzheimerove bolesti?

Prekomjerno drijemanje moglo bi biti znak Alzheimerove bolesti, ako se javlja uz druge moguće simptome, poput gubitka pamćenja.

Jedna 14-godišnja studija s 1.401 učesnikom pokazala je da svi stariji odrasli s godinama više drijemaju, ali kako Alzheimerova bolest napreduje, trajanje i učestalost dnevnog drijemanja povećavaju se dvostruko više.

Može li drijemanje uzrokovati Alzheimerovu bolest?

Samo drijemanje ne uzrokuje direktno Alzheimerovu bolest, ali prekomjerno drijemanje moglo bi biti rizični faktor. To znači da može povećati rizik da osoba razvije stanje, ali ga ne garantuje.

Istraživanje iz 2019. koje je obuhvatilo 2.751 starijeg muškarca otkrilo je da su učesnici koji su drijemali 120 minuta ili više dnevno imali 66% veće šanse za razvoj kognitivnih oštećenja tokom narednih 12 godina nego oni koji su drijemali manje od 30 minuta dnevno.

Kognitivno oštećenje može biti predznak Alzheimerove bolesti.

Može li drijemanje pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti?

Drijemanja mogu imati neutralne ili čak pozitivne učinke na rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, ali to zavisi o njihovom trajanju.

Kako gore navedeno istraživanje sugeriše, samo duža drijemanja bila su povezana s kognitivnim opadanjem kod starijih muškaraca. Osobe koje su drijemale manje od 30 minuta nisu imale povećan rizik od kognitivnog oštećenja.

Slično tome, studija iz 2021. koja je obuhvatila 389 starijih odraslih osoba otkrila je da kratka drijemanja mogu biti korisna za smanjenje kognitivnog opadanja. Drijemanja kraća od 30 minuta smanjivala su rizik tokom pet godina.

Kao i kod drugih studija, autori iz 2021. napominju da su duža drijemanja imala negativan učinak na kogniciju, ali nije jasno zašto.

Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) preporučuju sljedeće kako bi osobe s Alzheimerovom bolešću bolje spavale:

Fizička aktivnost: Pokušajte pomoći osobi da se kreće i izlazi van svaki dan. Zakazujte aktivnosti koje traže energiju u prvoj polovini dana, recimo ručak ili druženje, a ne navečer.
Ograničiti kofein: Prebacite se na dekofeinizirane verzije čaja, kafe ili sokova.
Ograničiti drijemanja: Dnevna drijemanja mogu otežati spavanje noću. Ako je osoba ušla u rutinu dnevnog drijemanja, pokušajte to postepeno smanjivati, po 30 minuta ili sat vremena, dok ne spavaju redovnije noću.
Večernja rutina: Održavajte redovnu rutinu prije spavanja, poput čitanja, slušanja radija ili audioknjiga ili kupanja. Pokušajte to raditi u isto vrijeme svake večeri.
Postaviti mirno okruženje: To može uključivati puštanje umirujuće muzike, prigušivanje svjetla i izbjegavanje ekrana. Ako je vjerovatno da će osoba ustajati noću, koristite noćna svjetla u spavaćoj sobi ili hodnicima.

Kada se obratiti ljekaru?

Osobe koje su zabrinute zbog prekomjernog drijemanja ili dnevne pospanosti koja traje duže od 2–3 sedmice trebale bi razgovarati s ljekarom.

Postoje mnogi razlozi zbog kojih osoba može imati ovaj simptom. Ako nemaju znakove Alzheimerove bolesti, mogli bi imati poremećaj spavanja, nuspojave lijekova ili neko drugo osnovno stanje. Ljekar može pomoći u otkrivanju osnovnog uzroka.

Ako osoba ima porodičnu historiju Alzheimerove bolesti, također bi mogla imati koristi od razgovora s ljekarom o načinima kako smanjiti rizik.