Noćne ptice u većem riziku od bolesti srca, pokazuje novo istraživanje

Prema rezultatima studije, osobe koje su najaktivnije u večernjim satima imaju lošije kardiovaskularno zdravlje u poređenju s onima koji rano ustaju.

Istraživači su utvrdili da takozvane „noćne ptice“ imaju 16 posto veći rizik od srčanog ili moždanog udara u odnosu na jutarnje tipove.

Vodeći autor studije, dr. Sina Kianersi s bolnice Brigham and Women’s Hospital i Harvard Medical Schoola, pojasnio je da večernji tipovi često imaju poremećen cirkadijalni ritam.

To znači da njihov unutrašnji biološki sat nije usklađen s prirodnim ciklusom dana i noći ili s uobičajenim dnevnim obavezama.

Uz to, večernji tipovi češće imaju navike koje negativno utiču na zdravlje srca, poput lošije ishrane, pušenja i nedostatka sna.

Studija, objavljena u Journal of the American Heart Association, obuhvatila je više od 300.000 odraslih osoba, prosječne starosti 57 godina.

Oko osam posto ispitanika izjasnilo se kao izraziti večernji tipovi.

Zdravlje srca procjenjivano je na osnovu tjelesne mase, nivoa holesterola, šećera u krvi i krvnog pritiska, kao i životnih navika – prehrane, fizičke aktivnosti, pušenja i kvaliteta sna.

Rezultati su pokazali da su noćne ptice imale čak 79 posto veću vjerovatnoću lošeg kardiovaskularnog zdravlja. Veza između kasnog spavanja i lošeg zdravlja srca bila je izraženija kod žena.

Istraživači upozoravaju i na ograničenja studije, budući da je hronotip – jutarnji ili večernji – utvrđen na osnovu jednog samoprijavljenog pitanja, što ne mora u potpunosti odražavati promjene tokom života.

Promjenjive navike mogu smanjiti rizik

Stručnjaci ističu da se rezultati mogu posmatrati i kao vodič ka zdravijem životu. Profesorica Kristen Knutson sa Univerziteta Northwestern, koja nije učestvovala u istraživanju, navela je da povećani rizik kod večernjih tipova dijelom proizlazi iz promjenjivih navika, poput pušenja i lošeg sna.

Prema njenim riječima, večernji tipovi nisu unaprijed osuđeni na lošije zdravlje, već uz ciljane promjene u načinu života mogu značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Stručnjaci podsjećaju i da poremećaji cirkadijalnog ritma – uzrokovani neredovnim spavanjem, radom u smjenama, izlaganjem svjetlu noću ili čestim putovanjima – mogu povećati rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2, povišenog pritiska i srčanih bolesti, a neka istraživanja ih povezuju i s demencijom.