U Europi raste broj infekcija otpornih na antibiotike!
Nova analiza pokazuje da bi u narednim godinama Europa mogla zabilježiti značajan porast infekcija koje ne reagiraju na uobičajene antibiotike.
Očekuje se da će najviše na udaru biti starije osobe, ali i muškarci u odnosu na žene, pokazali su rezultati istraživanja objavljenog u časopisu PLOS Medicine.
Superbakterije – tihi globalni neprijatelj
Antimikrobna otpornost (AMR) javlja se kada bakterije ili drugi mikroorganizmi razviju otpornost na lijekove koji su ih nekad uspješno uništavali. Ove takozvane „superbakterije“ već sada godišnje uzrokuju smrt oko milion ljudi širom svijeta, a broj bi mogao drastično rasti ukoliko se trend ne zaustavi.
U Europi se, prema novim podacima, očekuje stalni rast infekcija do 2030. godine, a u nekim slučajevima i dalje do 2050. Posebno zabrinjava podatak da će infekcije poput Klebsiella pneumoniae i Streptococcus pneumoniae postajati sve češće i otpornije na liječenje.
Stariji i muškarci u većem riziku
Istraživanje, koje je obuhvatilo podatke iz gotovo 13 miliona analiza krvi iz 29 evropskih zemalja, pokazalo je da će muškarci u većini slučajeva imati veći rizik od razvoja infekcija otpornih na antibiotike nego žene. Najizraženiji porast očekuje se kod osoba starijih od 74 godine.
„Naše istraživanje pokazuje da teret infekcija otpornih na antibiotike neće biti ravnomjerno raspoređen. Dob i spol imaju značajnu ulogu u tome koga će ove infekcije najviše pogoditi“, izjavila je profesorica Gwenan Knight, jedna od autorica studije i direktorica Centra za antimikrobnu otpornost pri Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.
Sve više bakterija, sve manje učinkovitih lijekova
Najnovije projekcije pokazuju da bi učestalost infekcija mogla porasti i do 60 posto u narednim godinama, dok bi se neke vrste bakterija mogle proširiti brže nego ikad. Stručnjaci upozoravaju da bi i najmanje rane, operacije ili rutinske medicinske procedure mogle postati rizične ako antibiotici izgube djelotvornost.
Cilj Svjetske zdravstvene organizacije je smanjiti broj infekcija otpornim bakterijama za 10 posto do 2030. godine, ali istraživanje pokazuje da će to biti teško ostvarivo. U mnogim slučajevima, kažu naučnici, „uspjeh“ će biti i ako se porast samo zaustavi.
Potreba za novim pristupom i odgovornom upotrebom antibiotika
Stručnjaci upozoravaju da se antibiotici i dalje prečesto koriste bez prave potrebe, što dodatno podstiče razvoj otpornosti. Pored pravilne upotrebe lijekova, važno je ulagati u prevenciju infekcija, higijenu, vakcinaciju i razvoj novih antimikrobnih terapija.
„Spriječiti daljnji rast otpornosti već bi bio veliki javnozdravstveni uspjeh“, poručila je Knight.
Antibiotici su decenijama spašavali živote, ali ako se ne upotrebljavaju odgovorno, mogli bismo se vratiti u vrijeme kada obična infekcija može biti smrtonosna.