Globalni broj oboljelih od demencije mogao bi doseći 153 miliona do 2050. godine, zbog čega istraživači nastoje identificirati zdravstvene uvjete koji mogu povećati rizik od demencije, osobito Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika ove bolesti.
Važnost prepoznavanja faktora rizika za Alzheimerovu bolest
Dr. Or Shemesh, docent na Sveučilištu Pittsburgh, istaknuo je da razumijevanje čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest igra ključnu ulogu u ranoj intervenciji, preventivnim mjerama i personaliziranim tretmanima. Prepoznavanjem tih čimbenika moguće je razviti metode za usporavanje ili sprječavanje početka bolesti, što bi moglo dovesti do novih terapija i boljih dijagnostičkih alata.
Nedavno istraživanje dr. Shemesha, objavljeno u časopisu Cell Reports, sugerira moguću povezanost između Alzheimerove bolesti i herpes simplex virusa tipa 1 (HSV-1). Studija je također otkrila da tau protein, poznat kao marker Alzheimerove bolesti, u početku može imati zaštitnu ulogu protiv virusnih infekcija prije nego što doprinosi oštećenju mozga.
Istraživanje veze između HSV-1 i Alzheimerove bolesti
Naučni tim istraživao je moguću povezanost između HSV-1 i Alzheimerove bolesti korištenjem različitih modela. Dr. Shemesh objasnio je da se Alzheimerova bolest obično dijagnosticira pronalaženjem nakupina proteina beta amiloida izvan moždanih stanica i proteina tau unutar stanica. Iako se infekcije poput HSV-1 sve više povezuju s Alzheimerovom bolešću, točno razumijevanje njihove uloge još uvijek je nejasno.
Njihovo istraživanje pokazalo je da su proteini povezani s HSV-1 prisutni u postmortalnim uzorcima ljudskog mozga, a njihova koncentracija povećavala se kako je bolest napredovala, prenosi Kreni Zdravo. Ovi proteini nalazili su se u istim područjima kao i tau protein, ali nisu bili povezani s beta amiloidom.
Modificirani tau protein smanjivao je razinu virusa i broj umirućih neurona, kao da neuroni nisu bili zaraženi, što je tim potaknulo da istraže specifičan imunološki odgovor u mozgu. Korištenjem cGAS-STING puta, istraživači su pronašli molekule ovog imunološkog puta u područjima koja su bila pogođena HSV-1 i modificiranim tauom.
Potencijalne terapije za Alzheimerovu bolest
Dr. Shemesh sugerira da bi ovi nalazi mogli otvoriti nove mogućnosti u liječenju Alzheimerove bolesti. Naime, otkriće da tau može imati zaštitnu funkciju protiv HSV-1 infekcija moglo bi dovesti do novih terapijskih strategija koje bi poboljšale imunološki odgovor u mozgu i ublažile učinke virusnih infekcija, koje su sve češće povezane s patološkim promjenama u Alzheimerovoj bolesti.
Jedna od mogućnosti je oponašanje korisnih učinaka fosforilacije tau proteina, bez izazivanja njegovog štetnog agregiranja, što je povezano s napredovanjem bolesti.
Uloga virusa u Alzheimerovoj bolesti još uvijek je predmet istraživanja
Dr. Manisha Parulekar izjavila je da je Alzheimerova bolest multifaktorska, s mnogim čimbenicima koji utječu na njezin razvoj. Iako istraživanje sugerira moguću ulogu HSV-1, točno razumijevanje njegove uloge u Alzheimerovoj bolesti još uvijek nije potpuno jasno, te je potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjelo patološko napredovanje bolesti.
Neurolog Dr. Clifford Segil istaknuo je kako virusi poput HSV-1 obično uzrokuju encefalitis, a ne demenciju, te da trenutno ne postoji jasna klinička povezanost između prethodnih HSV-1 infekcija i Alzheimerove bolesti. Ističe da bi istraživanje lijekova poput aciklovira, koji se koristi u liječenju HSV-1 encefalitisa, moglo pomoći u razjašnjavanju je li HSV-1 odgovoran za kognitivne probleme povezane s Alzheimerovom bolešću.
Gubi li vaše dijete interes za igru? Možda se skriva ozbiljan razlog
