
Kad postimo, organizam doživljava niz metaboličkih i hormonskih promjena koje mogu utjecati na našu tjelesnu temperaturu.
Osjećaj hladnoće tokom posta uglavnom je posljedica smanjenog unosa kalorija, smanjenog bazalnog metabolizma i promjena u cirkulaciji te hormonalnih prilagodbi.
Evo kako taj proces izgleda:
1. Smanjenje unosa kalorija i bazalnog metabolizma
Tokom posta, unos kalorija opada, što prisiljava tijelo da pređe u režim štednje energije. Smanjenjem unosa hrane, bazalni metabolizam – tj. količina energije koju tijelo troši za osnovne funkcije – također opada. Bez dodatne energije iz hrane, manje topline se generira, što može dovesti do osjećaja hladnoće.
2. Nedostatak termičkog efekta hrane
Normalno, proces probave i metabolizma hrane proizvodi dodatnu toplinu (tzv. termički efekt hrane). Kada postimo, taj stimulans nestaje, pa se ukupna proizvodnja topline u tijelu smanjuje.
3. Promjene u cirkulaciji krvi
Pad razine šećera u krvi koji prati post može uzrokovati periferno suženje krvnih žila. To znači da se protok krvi prema koži i ekstremitetima smanjuje, pa se manje topline oslobađa u vanjske dijelove tijela, što dodatno doprinosi osjećaju hladnoće.
4. Hormonalne promjene i adaptacija
Tokom posta dolazi do promjena u lučenju hormona poput inzulina, kortizola, pa čak i hormona štitnjače. Smanjena aktivnost štitnjače može usporiti metabolizam, a to izravno utječe na termoregulaciju. Tijelo se prilagođava novom režimu rada, ali u početnim fazama te adaptacije često dolazi do pada tjelesne temperature.
5. Dugoročna adaptacija i prednosti
Iako se na početku posta osjećamo hladnije, s vremenom se organizam prilagođava. U dugoročnom postu, tijelo uči učinkovitije koristiti svoje energetske rezerve i može se uspostaviti novi, optimalniji način regulacije tjelesne temperature. Ova adaptacija može biti korisna za poboljšanje osjetljivosti na inzulin i ukupno metabolizam.
Iako može biti neugodno, ovo stanje je prirodan odgovor tijela na manjak hrane, a s vremenom se organizam prilagođava.