Vlakna: Unatoč njihovim brojnim zdravstvenim prednostima, još uvijek ih konzumiramo nedovoljno

Hrana bogata vlaknima često nedostaje u našim tanjirima, pa prosječna odrasla osoba Europljana dnevno unese otprilike 18 grama dijetalnih vlakana, što je samo dvije trećine minimalne preporučene količine.

Prema britanskom istraživanju National Diet and Eating Habits Survey, samo trećina odraslih je svjesna preporučenih količina vlakana, dok se samo devet posto njih zapravo pridržava ovih smjernica. Slična je situacija i kod nas, pokazuju rezultati znanstvenog istraživanja provedenog u Dalmaciji na 1.034 odrasle osobe i objavljenog 2020. godine.

Prema riječima magistra nutricionizma Zrinke Šmuljić iz Savjetovališta za nutricionizam Službe za nutricionizam i dijetetiku KBC-a Zagreb, prosječan unos vlakana je samo 11,4 grama dnevno, što je manje od polovine preporučene količine.

Uloga vlakana

Podaci jasno ukazuju da većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana u prehranu, što može djelomično proizaći iz nedovoljne svijesti o njihovim korisnim učincima te možda i neznanja o tome u kojim namirnicama ih možemo pronaći. Često se prepoznaje važnost vlakana u održavanju redovite stolice, no njihova uloga ide puno dalje od regulacije probave.

Najbolji izvori prehrambenih vlakana uključuju cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, voće, sjemenke i orašaste plodove. Stručnjaci preporučuju da ova hrana bude redoviti dio glavnih obroka i međuobroka od rane životne dobi. Prehrambena vlakna čine sastavni dio staničnih stijenki biljne hrane te su neprobavljiva u ljudskom organizmu sve do dolaska u debelo crijevo, gdje služe kao hrana korisnim bakterijama, prenosi zdravo.hr

Vlakna se dijele na topljiva i netopljiva. Topljiva vlakna se otapaju tijekom probave, stvarajući viskozan gel i podliježu fermentaciji u debelom crijevu, dok netopljiva vlakna vezuju vodu, povećavaju volumen stolice, sprječavaju zatvor i potiču crijevnu pokretljivost.

Iako su mnogi svjesni veze vlakana s dobrim probavnim zdravljem, njihova dobrobit seže puno šire. Vlakna imaju pozitivan uticaj na sastav crijevne mikrobiote, sudjeluju u prevenciji hroničnih bolesti, poboljšavaju kognitivno zdravlje i doprinose općem zdravlju usne šupljine.

Posebno je važno naglasiti značaj vlakana u prehrani osoba koje se suočavaju s problemom zatvora. Međutim, nije dovoljno samo konzumirati vlakna - važno je osigurati i adekvatan unos tekućine, redovitu tjelesnu aktivnost i vježbanje. Vlakna igraju ključnu ulogu u liječenju i prevenciji različitih stanja, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2 i dislipidemiju.

U konačnici, može se zaključiti da prehrambena vlakna ne samo da doprinose zdravoj probavi, već imaju široki spektar pozitivnih utjecaja na zdravlje i prevenciju različitih bolesti, poboljšavajući ukupnu kvalitetu života.

Hrana za bakterije

U posljednje vrijeme, strani mediji sve češće ističu vlakna kao "nove proteine". Ova perspektiva stoji u suprotnosti s naglaskom na promociji proteina, koji je vidljiv u našoj javnosti.

Naučna istraživanja, međutim, pokazuju da je unos proteina u standardnoj prehrani često veći od preporučenog smjernicama pravilne prehrane, koji iznosi od 0,8 do jednog grama proteina po kilogramu tjelesne mase.

Uočava se rast ponude hrane obogaćene proteinima na policama trgovina, dok su dijete koje se temelje na unosu proteina i masnoća uz minimalan unos ugljikohidrata i dalje popularne među populacijom. No, kako se povećava broj znanstvenih dokaza o vezi između crijevne mikrobiote i zdravstvenih ishoda, naglasak se počinje stavljati na udio vlakana u prehrambenim proizvodima.