Aktivna muzika kao trening za mozak: Zašto je važno učestvovati, a ne samo slušati

Pasivno slušanje, iako opuštajuće, ne donosi iste koristi kao pjevanje, sviranje ili ples.

Prema riječima neurologa Baibing Chen, upravo takve aktivnosti angažuju različite dijelove mozga u isto vrijeme. Kada osoba svira instrument ili prati ritam, uključuju se centri za pamćenje, koordinaciju, pažnju i slušnu obradu. Ova istovremena aktivacija jača veze između moždanih regija i podstiče tzv. Neuroplastičnost – sposobnost mozga da se prilagođava i razvija.

Zanimljivo je da koristi nisu rezervisane samo za profesionalne muzičare. Čak i početnici mogu osjetiti pozitivne efekte ako se redovno bave muzikom. Učenje novih akorda, praćenje ritma ili pamćenje melodija predstavlja mentalni izazov koji doprinosi jačanju kognitivnih funkcija.

S druge strane, slušanje muzike u pozadini – dok vozimo ili koristimo telefon – ne zahtijeva veći angažman mozga. Upravo zato takva navika nema isti učinak kao aktivno bavljenje muzikom.

Istraživanja pokazuju da ovakve aktivnosti mogu biti posebno korisne u starijoj dobi. Redovno sviranje ili muzička edukacija povezani su s boljom radnom memorijom i sporijim kognitivnim opadanjem. U pojedinim slučajevima zabilježene su i promjene u strukturi mozga, uključujući povećanje sive mase u dijelovima zaduženim za složenije mentalne procese.

Stručnjaci zato savjetuju jednostavan pristup – pronađite način da muzika postane aktivni dio svakodnevice. Nije važno da li je riječ o učenju instrumenta, pjevanju ili plesu. Ključ je u tome da mozak bude uključen.