Čerkez za Čuvajzdravlje.ba: Virusne prijetnje traju – Covid, HPV i ptičja gripa ne miruju

Uz koronavirus, javno zdravstvo suočeno je s brojnim izazovima – od humanog papiloma virusa (HPV), preko sezonske gripe, do zoonotskih prijetnji poput ptičje gripe.

Prim. dr. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, u razgovoru za Čuvajzdravlje.ba upozorava na kontinuiranu prisutnost Covida-19, ali i na širi spektar zdravstvenih opasnosti koje se često zanemaruju.

HPV je tiha, ali ozbiljna prijetnja

Human papillomavirus (HPV) ostaje jedan od najraširenijih i najopasnijih virusa među spolno aktivnim osobama. Prema podacima iz Sjedinjenih Američkih Država, više od 80 posto njih tokom života dođe u kontakt s HPV-om. U Bosni i Hercegovini, ovaj virus uzrokuje čak 4,4 posto svih karcinoma kod žena.

"Više od 40 posto žena bude zaraženo HPV-om tokom prve dvije godine seksualnog života. Kada govorimo o tipovima, najčešći su 16 i 18, ali prisutni su i drugi visoko rizični – poput 31, 39, 51 i 52. Njihova prevalenca je slična, a svi su povezani s povećanim rizikom od raka", naglašava Čerkez.

Karcinom grlića maternice najčešće uzrokuje upravo HPV. Prema podacima iz 2019. godine, u Bosni i Hercegovini je karcinom grlića maternice činio 9,8 posto svih karcinoma kod žena.

"Važno je da se vakcinacija provede kod naše djece, posebno djevojčica, iako vakcina postoji i za dječake. U prvoj fazi cilj su djevojčice između 9 i 14 godina. Vakcina se daje u dvije doze, a druga se prima šest mjeseci nakon prve.”

Navodi kako je Australija najbolji primjer efikasnosti vakcinacije – tamo se očekuje da će do 2035. godine postati zemlja bez karcinoma grlića maternice.

"Imamo li jači argument za uvođenje vakcinacije? Ova bolest nije prolazna, prisutna je već nakon prvog seksualnog odnosa, a kod 40 posto žena javlja se već u prve dvije godine.“

HPV najčešće prenose muškarci. Vakcina je sigurna, odobrena i koristi se u više od 110 zemalja svijeta.

"Ne postoje kontraindikacije zbog kojih bi roditelji trebali biti zabrinuti. Idealno je primiti vakcinu prije prvih seksualnih odnosa – dakle, prije 14 ili 16 godine. To je jedini način da se preveniraju posljedice koje HPV može donijeti.“

COVID-19 nije stvar prošlosti

Virus i dalje cirkuliše, širi se među ljudima i izaziva simptome koji često podsjećaju na gripu: povišena temperatura, umor, bolovi u mišićima. Najpouzdanija metoda razlikovanja ostaje testiranje.

"Pandemija je praktično prošla i proglašen je njen kraj. Međutim, taj kraj pandemije ne znači i kraj virusa. Znamo da je to virus koji se širi i prenosi s čovjeka na čovjeka, da on još uvijek postoji te da su simptomi uglavnom povišena temperatura, kao i kod većine respiratornih bolesti. Obje bolesti zahtijevaju mirovanje kod kuće. Ako se simptomi pogoršaju, osoba treba odmah potražiti ljekarsku pomoć.“

Osjećaj iznemoglosti, treskavica i visoka temperatura mogu ukazivati na koronavirus, dok se gubitak čula mirisa javlja rjeđe, ali nije isključen.

"Čulo mirisa, kao što je bio slučaj s Covidom na početku, i dalje se može javiti kod nekih oblika. Međutim, to nije nužno. Klinička slika respiratornih infekcija varira. Covid može imati samo simptome povišene temperature, može se manifestirati izraženom iznemoglošću, treskavicom i visokom temperaturom, a u nekim slučajevima mogu se ponovno javiti i simptomi poput gubitka mirisa."

Virus ne uzrokuje istu smrtnost kao prije, ali je kroz mutacije oslabio.

"Rizik ostaje, jer se stalno javljaju nove varijante, a među globalnim prijetnjama sve češće se spominje i ptičja gripa.“

Ptičja gripa i zoonoze

Zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini aktivno prati pojavu bolesti koje imaju potencijal prenosa sa životinja na ljude.

"Prijeti i Bosni i Hercegovini. Nedavno smo imali, na pojedinim područjima, bolesti životinja, uključujući labudove i kokoške zaražene virusom ptičje gripe. Ono što je važno je da imamo stalnu saradnju s Veterinarskim fakultetom i Uredom za veterinarstvo, a svaka takva aktivnost se prati i vrši se nadzor nad svim osobama koje su imale kontakte s potencijalno zaraženim životinjama, kako bi se spriječio prijenos. Epidemiološke službe rade kontinuirano, u kontaktu sa zdravstvenim sektorom."

Svaka bolest koja prelazi s životinje na čovjeka može se dalje širiti među ljudskom populacijom.

"Sve češće imamo prijenos bolesti s životinja na čovjeka. Nisu u pitanju samo virusi, već i bruceloza, kao i niz drugih bolesti koje se prenose s životinja na ljude. Zato je važno djelovanje veterinarskog i zdravstvenog sektora prema načelima preventivnog djelovanja. Ukoliko se ne izolira zaražena životinja i ako ne provodimo adekvatan monitoring zaraznih bolesti, postoji rizik. Kontinuirani rizici su prisutni. Ono što se dešavalo tokom pandemije Covida može se ponoviti, jer uvijek postoji potencijal za prijenos bolesti s životinje na čovjeka, što može dovesti do epidemije ili pandemije. Potrebna je stalna saradnja i kontinuirani rad na praćenju stanja."

Što se tiče rizika u zoološkim vrtovima, Čerkez ističe da razloga za strah nema.

"Te životinje su pod stalnim veterinarskim i epidemiološkim nadzorom. Sve aktivnosti su regulisane i praćene. Ne bih razmišljao o riziku u takvim ustanovama jer su u potpunosti pod kontrolom. Uvijek postoje opasnosti. U prirodi su uvijek prisutni rizici, jer životinje obolijevaju. Koliki će potencijal tih opasnosti biti, teško je predvidjeti. Zato postoje epidemiološke i veterinarske službe koje sve to prate, blagovremeno intervenišu i obavještavaju javnost o svojim aktivnostima.“

Sezonska gripa – podcijenjeni neprijatelj

Sezonska gripa svake godine dovodi do ozbiljnih komplikacija i smrtnih ishoda, posebno među starijim osobama i hroničnim bolesnicima, poput onih sa srčanim tegobama.

"Gripa nije bezazlena. Od gripe svake godine umire veliki broj ljudi, posebno onih iz rizičnih kategorija. Kada govorimo o rizičnim kategorijama, prije svega mislimo na stanovništvo starije dobi čije je zdravstveno stanje već narušeno, ali i o ljudima koji imaju određene zdravstvene probleme, posebno kardiovaskularne – oni su u većem riziku. Iz tog razloga, jako je važno da ti ljudi prime vakcinu protiv gripe. Većina je, također, vakcinisana protiv Covida. Mi i dalje imamo određen broj vakcina i za Covid.“

U zemljama poput Japana ljudi samoinicijativno nose maske u sezoni respiratornih bolesti, dok na ovim prostorima ta navika još nije zaživjela.

"Vidite da u sezoni gripe, odnosno kada imamo povećan broj respiratornih virusa, ljudi u nekim državama sami od sebe nose masku. Naša kultura, nažalost, još uvijek nije razvijena kao u Japanu ili nekim drugim zemljama svijeta, ali u svakom slučaju najbolja zaštita je izbjegavanje bilo kakvih gužvi. Ukoliko imate visoku temperaturu, kostobolju, osjećate se slomljeno i iznemoglo – važno je unositi dovoljno tekućine, hidracija je ključna", zaključuje Čerkez.