Čovječanstvo je navodno, dostiglo gornju granicu očekivanog životnog veka, prema najnovijim istraživanjima. Međutim, vječna dilema je - da li na to koliko ćemo dugo živjeti više utiču naše navike ili genetika?
O tome su danas u emisiji "Jutro" govorili prof. dr Vladimir Kovčin, onkolog i prof. dr Dragan Simić, kardiolog.
Kovčin je najprije istakao da na životni vijek deluje mnogo faktora, na koje mi možemo ali i ne možemo da utičemo.
"Ne možemo da utičemo na genetiku, ali možemo na sve drugo. Mi još uvijek ne možemo da pretpostavimo koji je maksimalan životni vijek, on zavisi od zemlje do zemlje. U zemljama poput Švicarske, Luksemburga, i drugima koje imaju bolji životni standard i manje stresa, svakako je duži životni vijek", rekao je dr Kovčin dok njegov kolega, kardiolog Simić ističe da u današnje vrijeme, sa današnjim stilom života, mnoge bolesti počinju dosta ranije.
"Zašto je sve više mladih sa teškim oboljenjima? Prva stvar, svakako je mesto gde živite. Ja kao doktor, kada liječim dosta stare pacijente, pitam ih za recept za dugovečnosti i većina tih ljudi nema višak kilograma, cio životni vijek su radili, bili fizički aktivni, cio vijek nisu radili ništa ekstremno loše, poput pušenja, nemaju dijabetes, mentalno su prihvatljivi... Dakle, nisu imali mnogo stresa i živjeli su u jednoj sredini koja najčešće nisu urbana mjesta, centar grada itd. Sve to ih je dovelo u neke mirne, životne vode", rekao je Simić.
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
