Gojaznost, stres i loše navike: Kako spriječiti infarkt?

Bol u grudima često je blaga, pojavljuje se kao pritisak ili stezanje, a prati ga znojenje, slabost i anksioznost.

Ako bol traje 15–20 minuta, odmah treba pozvati Hitnu pomoć.

Kod dijabetičara bol može izostati, što usporava reakciju i ugrožava srčani mišić.

Gojaznost kao ozbiljna bolest

Radi se o hroničnoj i progresivnoj bolesti koja se često ponavlja.

Povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i određenih tipova raka.

Liječenje zahtijeva aktivnu medicinsku terapiju, a ne samo estetske promjene.

Rani rizici kod djece

Stomačna gojaznost (žene >80 cm, muškarci >94 cm) signalizira povećan rizik od hipertenzije i insulinske rezistencije.

Djeca već sa sedam godina mogu pokazivati rane znakove rizika, uključujući masnu jetru i mikroalbuminuriju.

Mediteranska ishrana s manje zasićenih masti, više vlakana i omega-3 masnim kiselinama pomaže smanjiti rizik.

Rehabilitacija traje cijeli život

Dr Andreja Kovačević istakla je da oporavak nakon infarkta zahtijeva dugoročnu posvećenost.

Rehabilitacija obuhvata tri faze: akutnu, stacionarnu i dugoročnu.

Prekid fizičke aktivnosti, neredovna terapija i povratak starim navikama najveće su greške pacijenata.

Četiri grupe lijekova – acetilsalicilna kiselina, antihipertenzivi, beta-blokatori i statini – neophodne su doživotno.