I u kasnijim godinama možemo postati osjetljivi na određene alergene

Jeste li proveli mladost bez alergije, ali ste jednog proljetnog dana iznenada počeli kihati? Jedete li oduvijek puter od kikirikija, ali ste u četrdesetima po prvi put dobili osip i to od male količine te namirnice? Možda već imate veliku djecu ili unuke, ali se i u zreloj dobi možete po prvi put susresti s alergijama. Većina ljudi odmah u djetinjstvu razvije alergije kao što su alergijski rinitis i astma, ali kod nekih se one javljaju tek u tridesetima ili kasnije.

Alergije se obično pokreću kada vaš imunološki sustav preosjetljivo reaguje na alergene poput peludi, životinjske dlake ili umaka od kikirikija. Kada dođe u dodir s alergenom, osjetljiv imunološki sustav otpušta hemikalije poput histamina, što rezultira različitim simptomima alergije, uključujući kihanje, kašljanje, začepljenost ili curenje nosa, suze u očima, mučninu, povraćanje i osip.

Zašto jedna osoba dobije alergiju dok njezin vršnjak nema, i dalje ostaje tajna za medicinu, posebno kada se alergije prvi put pojave u odrasloj dobi. U nekim slučajevima, pojava alergije može biti povezana s promjenom okoline pacijenta.

Na primjer, ako se neko nedavno preselio na novo područje, može biti izložen biljkama ili drugim alergenima s kojima prije nije bio u dodiru. Tokom pandemije, ljudi su možda više vremena provodili kod kuće, što ih je izložilo većem kontaktu s alergenima poput grinja. Također, uvođenje kućnog ljubimca može dovesti do izloženosti alergenima iz dlake životinja.

U drugim situacijama, genetska predispozicija za alergije može igrati ulogu. Osobe koje već imaju alergije, ekcem ili astmu, sklonije su razvoju novih alergija u odrasloj dobi. Ponekad stres može potaknuti alergijsku reakciju na tvar s kojom je osoba već bila u kontaktu, ali bez simptoma.