Kako menopauza mijenja vaše tijelo: Obratite pažnju na ovih šest stvari

Hormonske promjene u menopauzi značajno utiču na stanje srca, kostiju i mentalno zdravlje žene. Takođe, povećavaju zdravstvene rizike, uključujući rast tjelesne težine i veće šanse za razvoj raka, koji nisu toliko rezultat menopauze, koliko posljedica samog starenja.

Prema Health magazinu, evo nekoliko zdravstvenih promjena koje mogu da prate perimenopauzu i menopauzu, a koje svaka žena treba da zna, prenosi Krstarica.

Razgradnja kostiju

Jedna od uloga estrogena je da inhibira razgradnju kostiju, proces koji se naziva resorpcija kostiju. Pad proizvodnje estrogena tokom perimenopauze i menopauze znači da gubitak koštane mase počinje da nadmašuje izgradnju nove.

„Žene mogu da izgube i do 20 posto gustine kostiju nakon menopauze“, kaže stručnjak za menopauzu dr Joan V. Pinkerton. „To ne znači da ćete završiti sa osteoporozom, kada su kosti toliko slabe da se lako lome. Stopa gubitka gustine kostiju varira među ženama, a postoji mnogo stvari koje možete da učinite da održite svoj skelet jakim.“ Za početak, važno je unositi dovoljno vitamina D i kalcijuma (oko 1.200 mg dnevno), bilo kroz ishranu ili suplemente. Takođe, vježbanje muskulature pomaže. Ako je rizik od preloma visok, ljekar može preporučiti određene lijekove kako bi se spriječio dalji gubitak koštane mase ili smanjio rizik od preloma, uključujući i hormonsku terapiju za neke žene.

Kognitivne promjene

Neke žene opisuju svoje stanje kao "maglu u mozgu", uključujući propuste u pamćenju i poteškoće u pronalaženju pravih riječi tokom i nakon menopauze. Međutim, dokazi koji povezuju ovo stanje sa hormonalnim promjenama su slabi.

„Nema mnogo podataka koji podržavaju činjenicu da su kognitivne funkcije i demencija povezane sa prirodnom menopauzom“, kaže Karen Carlson, MD, docent za akušerstvo i ginekologiju na Medicinskom centru Univerziteta u Nebraski. „Stanje žena koje imaju primjetno kognitivno oštećenje vjerovatno je više povezano sa drugim simptomima menopauze, kao što je nedostatak sna.“

Naučnici su povezali ranu menopauzu sa trajnim negativnim efektima na kognitivne funkcije, osobito kod žena mlađih od 40 godina. Takođe, istraživanja sugerišu da pad estrogena u menopauzi može učiniti ženski mozak ranjivijim i podložnijim Alchajmerovoj bolesti, jer više žena razvija ovu bolest u odnosu na muškarce kako stare.

Promjene raspoloženja

Promjene raspoloženja, od sreće do tuge ili ljutnje i nazad, uobičajene su u perimenopauzi. Ovo se dešava zbog nivoa hormona u organizmu koji stalno padaju i rastu, prije nego što se konačno smire nakon menopauze.

Promjene raspoloženja prije menopauze mogu biti izraženije kod žena koje su imale težak PMS ili kod onih koje imaju istoriju depresije. Nedostatak sna (često zbog noćnog znojenja) takođe ne pomaže.

Vježbanje i meditacija mogu biti dobri načini da se nosite sa ovim oscilacijama u ponašanju, bez obzira na to jeste li u srednjim godinama ili ne. Ako padovi raspoloženja traju duže ili su ozbiljni, obavezno se konsultujte sa zdravstvenim radnikom.

Problemi sa spavanjem

Problemi sa spavanjem su česti među ženama u perimenopauzi i menopauzi, a pogađaju čak polovinu ili više žena starosti od 40 do 64 godine. Specifični problemi uključuju loš kvalitet sna i nesanicu zbog valunga i noćnog znojenja. Promjene životnog stila mogu pomoći. Osim smanjenja temperature u spavaćoj sobi i korišćenja ventilatora za cirkulaciju vazduha, preporučuje se izbjegavanje začinjene hrane, alkohola, cigareta i toplih pića.

Neke žene smatraju da hipnoza i kognitivna bihejvioralna terapija pomažu kod noćnog znojenja i problema sa spavanjem. Iako problemi sa spavanjem mogu biti česti u mnogim starosnim grupama, isti savjeti koji pomažu mlađim osobama mogu pomoći i ženama koje prolaze kroz menopauzu. Ustanite svakog dana u isto vrijeme, krećite se, idite na svjež zrak, izbjegavajte popodnevne dremke i isključite elektroniku prije spavanja. Redovno vježbanje također može unaprijediti san, iako se ne preporučuje neposredno prije spavanja.

Urinarni problemi

Poznato je da estrogenski receptori na bešici i uretri pomažu u njihovim funkcijama, a smanjenje estrogena može uzrokovati promjene u funkciji bešike, kao i suvoću vagine i atrofiju vulve. Ove promjene funkcionalnosti bešike i genitalija koje su vezane za menopauzu stručnjaci nazivaju genitourinarnim sindromom menopauze (GSM).

Problemi sa bešikom se često sastoje od stresne inkontinencije – curenja bešike pri kašljanju ili kihanju. Ovo može biti izraženije kod žena koje su više puta vaginalno rađale. U ovom slučaju mogu pomoći vježbe i hormonski tretmani. Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome šta je najbolje za vas.

Pošto nedostatak estrogena čini vašu vaginu sušnijom i manje savitljivom, seks takođe može biti bolan, pa se preporučuje korišćenje dobrog lubrikanta.

Srčani problemi

Rizik od srčanih oboljenja kod žena se povećava nakon menopauze, a pad estrogena ima važnu ulogu u tome. Estrogen pomaže u održavanju fleksibilnosti krvnih sudova, poboljšavajući cirkulaciju. Međutim, kako navodi Američko udruženje za srce, menopauza ne „izaziva“ srčane bolesti.

Drugi faktori koji se pojavljuju tokom menopauze zapravo više doprinose srčanim problemima. Povećava se LDL ("loš") holesterol, krvni pritisak, dok se HDL ("dobar") holesterol smanjuje. Takođe, nezdrave navike (ishrana sa visokim sadržajem masti, pušenje, nedostatak vježbanja) koje su prisutne tokom života sada stižu na naplatu.

Pokušajte da se pridržavate zdravih navika – pravilne ishrane, fizičke aktivnosti u trajanju od 150 minuta nedeljno i prestanite pušiti. Izbjegavajte debljanje i pratite svoje zdravstvene parametre – posebno rast holesterola i krvnog pritiska.