Kasno liježete i teško zaspite? Ove navike u srednjim godinama mogu ugroziti zdravlje srca

Istraživanja ukazuju na to da neredovan san, nesanica, pušenje i slaba fizička kondicija mogu biti povezani s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Jedno od istraživanja Američkog udruženja za srce obuhvatilo je više od 300.000 odraslih osoba iz britanske baze podataka UK Biobank. Prosječna starost učesnika bila je oko 57 godina, a naučnici su ispitivali postoji li povezanost između njihovog prirodnog ritma spavanja i zdravlja srca.

Rezultati, objavljeni u časopisu Journal of the American Heart Association, pokazali su da osobe koje uglavnom ostaju budne do kasno u noć češće imaju nepovoljnije pokazatelje zdravlja srca. Tokom približno 14 godina praćenja zabilježena je i veća učestalost srčanog i moždanog udara u ovoj grupi.

Zašto kasno lijeganje može biti povezano sa zdravljem srca?

U istraživanju se oko osam posto ispitanika opisalo kao izraziti večernji tipovi, odnosno osobe koje najčešće odlaze na spavanje oko dva sata iza ponoći. Oko četvrtine učesnika pripadalo je grupi koja rano liježe i rano ustaje, dok se većina nije posebno izdvajala ni po jednom obrascu.

U poređenju s osobama koje nisu imale izraženu sklonost jutarnjem ili večernjem ritmu, večernji tipovi imali su 79 posto veću vjerovatnoću za nepovoljan ukupni rezultat zdravlja srca. Tokom praćenja imali su i 16 posto veći rizik od srčanog ili moždanog udara. Povezanost je bila izraženija kod žena.

S druge strane, osobe koje su rano odlazile na spavanje i rano ustajale rjeđe su imale loš rezultat zdravlja srca.

Ipak, to ne znači da je samo kasno lijeganje uzrok srčanih problema. Važnu ulogu imaju i druge navike, a istraživači su posebno izdvojili pušenje i nedovoljno sna.

Nije važan samo broj sati sna

Naše tijelo funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu koji utiče na san, budnost i brojne druge procese. Kada se vrijeme spavanja ne podudara s prirodnim ritmom organizma ili svakodnevnim obavezama, može doći do poremećaja tog ritma.

Prema objašnjenju vodećeg autora istraživanja Sine Kianersija s Harvardskog medicinskog fakulteta i bolnice Brigham and Women's, večernji tipovi mogu se suočiti s neusklađenošću između unutrašnjeg sata i dnevnog rasporeda.

Međutim, ljudi koji prirodno više vole večernje sate nisu automatski izloženi lošem zdravlju. Stručnjaci ističu da je važno voditi računa o ukupnim navikama, uključujući dovoljno sna, fizičku aktivnost i izbjegavanje nikotina.

Istraživanje ima i određena ograničenja. Većinu učesnika činili su bijelci koji su, u prosjeku, bili zdraviji od opće populacije. Osim toga, njihov obrazac spavanja procijenjen je na osnovu odgovora prikupljenih u jednom trenutku, pa rezultati ne dokazuju da kasno lijeganje direktno izaziva bolesti srca.

Nesanica kod žena može biti dodatni razlog za oprez

San je posebno važan i kada je riječ o zdravlju žena u srednjim godinama. Istraživanje SWAN, koje je pratilo zdravlje žena u SAD-u, ukazalo je na povezanost dugotrajnih problema sa spavanjem i kasnijih kardiovaskularnih oboljenja.

Oko 23 posto žena uključenih u istraživanje imalo je trajne simptome nesanice, dok je približno 14 posto spavalo kraće nego što je potrebno. Oba obrasca bila su povezana s povećanim rizikom od srčanih problema, pri čemu je izraženija povezanost zabilježena kod žena koje su istovremeno imale nesanicu i kratak san.

Kod njih je rizik od srčanog udara, moždanog udara ili zatajenja srca bio veći za 70 do 75 posto u odnosu na žene bez takvih problema sa spavanjem.

Ovi rezultati ukazuju na značaj kvalitetnog odmora, ali ne znače da će svaka osoba koja ima nesanicu razviti srčanu bolest. Ako problemi sa spavanjem traju, često se ponavljaju ili utiču na svakodnevno funkcionisanje, važno je razgovarati s ljekarom i potražiti uzrok.

Kondicija u srednjim godinama važna je i kasnije

Osim sna, na zdravlje srca utiče i nivo fizičke spremnosti. Istraživanje provedeno u centru Cooper u Dallasu pokazalo je da je bolja kondicija u srednjim godinama povezana s manjim rizikom od hospitalizacije zbog zatajenja srca u starijoj dobi.

Važan je i napredak. Osobe koje su tokom godina poboljšale svoju fizičku kondiciju imale su povoljnije izglede kada je riječ o kasnijem riziku od zatajenja srca.

To ne znači da je potrebno odmah početi s napornim treninzima. Redovno hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili druga aktivnost prilagođena zdravstvenom stanju mogu biti dobar početak. Najvažnije je pronaći oblik kretanja koji se može uklopiti u svakodnevicu i kojeg se osoba može dugoročno pridržavati.

Gubitak zdravih navika može imati posljedice

Da promjene načina života nisu važne samo u kratkom roku pokazalo je i nizozemsko istraživanje Doetinchem, koje je pratilo promjene navika kod mlađih i sredovječnih odraslih osoba tokom pet godina.

Prema rezultatima, svaka izgubljena zdrava navika bila je povezana s prosječno 35 posto većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i 37 posto većim rizikom od smrti. Ovi nalazi ukazuju na važnost očuvanja zdravih obrazaca ponašanja tokom godina, iako sama povezanost ne dokazuje da je gubitak jedne navike neposredno izazvao takav ishod.

Za zdravlje srca zato nije presudna samo jedna odluka, nego cjelina svakodnevnog života. Dovoljno sna, prestanak pušenja, uravnotežena ishrana, redovno kretanje i praćenje krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi mogu pomoći u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja.

Nikada nije kasno da se počne s promjenama. Čak i mali, postepeni koraci mogu biti korisni, posebno kada postanu dio svakodnevne rutine.