
Bruksizam nije samo "bezazlena navika" – to je stanje koje zahtijeva pažnju i liječenje, kako bi se spriječile dugoročne posljedice po oralno i opće zdravlje. Ako sumnjate da škripite zubima tokom spavanja, obratite se stomatologu ili ljekaru – rano prepoznavanje i terapija mogu napraviti veliku razliku.
Bruksizam je medicinski termin za nesvjesno škripanje ili stiskanje zuba. Postoje dvije vrste: noćni bruksizam (koji se događa tokom spavanja) i dnevni bruksizam (koji se javlja u budnom stanju)
Iako je često blag i prolazan, kod nekih osoba može izazvati ozbiljne probleme, uključujući oštećenje zuba, bol u vilici i hronične glavobolje.
Zašto škripimo zubima?
Uzroci bruksizma još uvijek nisu potpuno razjašnjeni, ali stručnjaci vjeruju da su najčešći okidači stres, anksioznost, nepravilnosti u zagrizu, kao i poremećaji spavanja poput apneje. Također, genetski faktori, pretjerana konzumacija kofeina ili alkohola, te određeni lijekovi (npr. antidepresivi) mogu povećati rizik od ove navike.
Simptomi koje ne treba ignorisati:
- Škripanje koje drugi primijete tokom sna
- Osjećaj napetosti ili boli u vilici nakon buđenja
- Glavobolje, naročito u području sljepoočnica
- Osjetljivost zuba ili oštećenje gleđi
- Bolovi u uhu bez prisustva infekcije
- Pucanje ispuna, plombi ili čak zuba
Kako se dijagnosticira bruksizam?
U većini slučajeva, stomatolog može primijetiti znakove bruksizma tokom redovne kontrole – kao što su istrošeni zubi, pukotine na gleđi ili napetost mišića vilice. Ponekad se koristi noćna poligrafija (polisomnografija) da bi se isključili drugi poremećaji spavanja, poput apneje.
Kako se liječi?
Liječenje bruksizma zavisi od uzroka i jačine simptoma:
Noćna udlaga (štitnik za zube) – najčešći i najefikasniji tretman, štiti zube od daljnjeg trošenja.
Tehnike relaksacije i terapija stresa – meditacija, joga ili razgovor sa psihoterapeutom mogu pomoći kod bruksizma izazvanog napetošću.
Fizioterapija vilice – masaže i vježbe za opuštanje mišića lica i vrata.
Farmakoterapija – u određenim slučajevima mogu se propisati mišićni relaksansi ili botoks injekcije kako bi se smanjilo stiskanje mišića.
Promjena životnih navika – izbjegavanje kofeina, alkohola i žvakaćih guma može pomoći u kontroli simptoma.
Ako se ne liječi, bruksizam može dovesti do ozbiljnih oštećenja zuba, parodontalnih problema, poremećaja viličnog zgloba (TMZ), pa čak i problema s držanjem tijela i hroničnim bolovima u vratu.