Što se dogodi u tijelu ako redovito jedete krompir?

Kad ljudi pomisle na ugljikohidrate, krompir je možda među prvim namirnicama koje im padnu na pamet. Također, većina ljudi je vjerojatno svjesna činjenice da jela od krumpira, poput pomfrita, nisu zdrava kao štapići mrkve ili celera, ali i da im pretjerivanje s pomfritom može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti zbog visokog udjela masnoće i soli.

Međutim, premda je na tako lošem glasu, krumpir je nutritivno vrlo bogata namirnica, koja tijelo opskrbljuje složenim ugljikohidratima i drugim vrijednim tvarima.

Krumpir srednje veličine s korom, težine oko 213 grama, sadrži oko 164 kalorije i 4.5 grama vlakana, gotovo 20 posto dnevnih potreba za kalijem, 46 posto dnevnih potreba za vitaminom C i 4.4 grama biljnih proteina. Uz obilje drugih hranjivih tvari, dobar je izvor vitamina, uključujući vitamin B6.

“Mnogi ljudi misle da je batat bolji za zdravlje, ali to zapravo nije istina”, kaže nutricionistica Amy Goodson. “Hranjivost obje namirnice vrlo je slična, s tim da bijeli krumpir ima više kalija, a batat ima više beta-karotena, koji mu daje narančastu boju.”

Zdravlje vaših crijeva moglo bi se poboljšati

Kad jedete prevruć krumpir, njegov se škrob brzo razgrađuje u glukozu, što podiže šećer u krvi. Škrob u hladnom krumpiru poznat je kao škrob tipa 3, koji djeluje kao topivo i kao netopivo vlakno. S obzirom na to koliko se opiru probavi, šećeri iz ovog škroba se ne apsorbiraju u krvotok. Umjesto toga, rezistentni škrob seli se u debelo crijevo, gdje ga razgrađuju zdrave bakterije. Potom služi kao prebiotik kojim se one hrane.

Konzumacijom krumpira lako postižete sitost

S niskim udjelom kalorija, visokim udjelom vode i umjerenim količinama vlakana i proteina, porcija krumpira može biti dobra za mršavljenje, osobito ako uzmete u obzir koliko je zasitna.

Krumpir može uzrokovati debljanje

Krumpir sam po sebi nije jako kaloričan, ali način na koji se priprema i veličina porcije u konačnici čine razliku. Primjerice, jedna šalica gratiniranog krumpira na bazi maslaca, uz dodatak krušnih mrvica, cheddar sira i mlijeka, sadrži 323 kalorije i 11.6 grama zasićenih masti.

Također je poznato da redovita konzumacija pomfrita uzrokuje debljanje. Studija iz The American Journal of Clinical Nutritiona iz 2007. godine otkrila je da je jedenje pržene hrane poput pomfrita izravno povezano s pretilošću.

Može vam porasti šećer u krvi

Povišeni šećer u krvi tijekom vremena može dovesti do predijabetesa, inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. “Ključ je kombinirati krumpir i druge vrste ugljikohidrata s proteinima poput nemasne govedine, piletine, ribe ili jaja”, savjetuje Goodson. “Proteini pomažu usporiti probavu i tako pridonose sprječavanju skokova šećera u krvi.”

Prženi krumpir može negativno utjecati na pamćenje

Potencijalni utjecaj krumpira na zdravlje mozga ponovno se svodi na to kako je pripremljen. “Studije su povezale prženi krumpir i drugu hranu prženu u dubokom ulju sa slabljenjem koncentracije i pamćenja i povećanjem upalnih reakcija u mozgu”, kaže nutricionistica Mary Wirtz.

Jedna studija objavljena u Journal of Nutritional Scienceu pokazala je da su sudionici čija je prehrana uključivala najviše pržene hrane postigli najniže rezultate na testovima pamćenja i kognitivnih sposobnosti.

Prženi krumpir potiče starenje kože

“Konzumacija prevelikih količina pržene hrane može rezultirati oštećenjem stanica i upalom, što može ubrzati proces starenja. Upalni odgovor na koži zamjetan je u vidljivim znakovima oslabljene elastičnosti kože – borama, natečenosti i aknama“, kaže nutricionist John Burdeos.

Međutim, ako baš uživate u pomfritu, Burdeos predlaže da ga pripremite s korom i pržite na zraku ili u pećnici.

Mogli biste imati više energije za tjelovježbu

Prema Goodson, krumpir srednje veličine odličan je izvor ugljikohidrata i drugih hranjivih tvari, a idealan način njegove pripreme je kuhanje ili pečenje, prenosi Index.

(Čuvajzdravlje.ba)