Zdravlje

SZO razmatra dodavanje lijekova protiv gojaznosti na listu esencijalnih lijekova

Autor: ČuvajZdravlje.ba
SZO razmatra dodavanje lijekova protiv gojaznosti na listu esencijalnih lijekova

Lijekovi protiv gojaznosti mogli bi po prvi put biti uključeni na "listu esencijalnih lijekova" Svjetske zdravstvene organizacije koja se koristi za usmjeravanje odluka vlada o nabavkama u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, potvrdila je ova agencija UN-a za Reuters.

Panel savjetnika Svjetske zdravstvene organizacije razmotrit će nove zahtjeve za lijekove koji će biti uključeni sljedećeg mjeseca, a ažurirana lista esencijalnih lijekova treba da bude objavljena u septembru.

Zahtjev za razmatranje dodavanja lijekova protiv gojaznosti podnijela su tri ljekara i istraživač iz Sjedinjenih Država. U njemu se navodi liraglutid, sastojak u lijeku za gojaznost Saxenda koji proizvodi farmaceutska kompanija Novo Nordisk, a koji će uskoro biti patentiran. Ovom inicijativom bi se omogućila proizvodnja generičkih verzija.

Vijeće može odbiti zahtjev ili sačekati dodatne dokaze. Kako navodi Reuters, odluka SZO da uključi Saxendu na listu značila bi novi pristup ove zdravstvene agencije problemu globalne gojaznosti.

To bi također moglo utrti put za novi, efikasniji tretman iz Novo Nordisk-a pod nazivom Wegovy koji bi se mogao preporučiti zemljama sa niskim i srednjim prihodima u budućnosti.

Međutim, neki stručnjaci za javno zdravstvo upozoravaju na preširoko uvođenje takvih lijekova kao rješenja za složeno stanje koje još uvijek nije u potpunosti shvaćeno.

“Gojaznost je sve važniji zdravstveni problem u mnogim zemljama. Lijekovi za liječenje gojaznosti su samo jedan aspekt liječenja, naravno, a prevencija je također ključna”, rekao je portparol SZO.

SZO je naveo da će stručni panel razmotriti dokaze za liraglutid u narednim mjesecima. Također može tražiti širu procjenu drugih vrsta tretmana za mršavljenje u budućnosti.

Prema podacima ove agencije, preko 650 miliona odraslih ljudi širom svijeta je gojazno, što je više nego trostruko više nego 1975. godine, a otprilike još 1,3 milijarde ima prekomjernu težinu. Većina, njih 70%, živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

(Čuvajzdravlje.ba)