Uticaj buke na zdravlje čovjeka

Kako buka utiče na sluh

U prošlosti se najčešće povezivalo djelovanje buke sa uticajem na sluh. Prema istraživanjima , u
Sjedinjenim Američkim Državama je više od 30 miliona ljudi svakodnevno izloženo štetnim
nivoima buke svaki dan što za posljedicu ima nepopravljivo oštećenje sluha izazvanog bukom
kod oko 10 miliona odraslih te preko 5 miliona djece.
U svijetu u kojem živimo buka se može smatrati modernom epidemijom. Prema klasifikavciji
SZO zvukovi od 40-50 decibela (dB) su ugodni, a dozvoljena granica buke je do 80 decibela.
Oko 10% svjetske populacije je izloženo nivoima zvuka koji su iznad dopustljivog. Pored toga, u
određenim zanimanjima, kao što je građevinarstvo, najmanje 25% zaposlenih je izloženo štetnim
nivoima buke.

Pored buke koja nastaje pri obavljanju određenih poslova važna je izloženost uticaju buke za
vrijeme slobodnih aktivnosti kao što je: pojačan ton na TV-u ili radiju, slušanje glasne muzike,
igranje kompjuterskih igrica ili dugotrajno nošenje slušalica u ušima. Bukom izazvan gubitak
sluha (engl. Noise-induced hearing loss - NIHL) predstavlja drugi najčešći razlog gubitka sluha,
nakon prezbiakuzije (staračka nagluhost). Ovo stanje pogađa oko 5% svjetske populacije, a
smatra se da značajno utiče na svakodnevni život čovjeka.

Indirektni uticaji buke na ljudsko zdravlje

Pored uticaja na sluh u novije vrijeme se sve više istražuju i ostali, tzv. Indirekntni uticaji buke
na ljudsko zdravlje, a istraživanja pokazuju da buka ima značajno veliki uticaj na cjelokupno
zdravlje populacije. Buka utiče na kardiovaskularni sistem, centralni nervni, endokrini i probavni
sistem. Indirektni uticaji buke se najčešće manifestuju kao nurovegetativne reakcije što uključuje
povišen krvni pritisak, endokrinološke poremećaje, umor i psihičke reakcije u vidu
razdražljivsti, smanjenja koncentracije i ometanja normalnog sna. Istraživanja pokazuju da se za
svakih 10 decibela povišenja buke povećava šansa kako za infarktom miokarda, tako i za rizik od
nastanka moždanog udara.

Značajno je spomenuti i uticaj buke na ciklus sna-budnosti. Jedan od najčešćih štetnih uticaja
buke jeste na kvalitet sna, naročito na REM fazu spavanja. Preporuke su da tokom noći i
vremena spavanja, nivo buke ne bi trebao prelaziti 30 dB. Buka je povezana sa nastankom
anksioznosti, glavobolje, poremećajima raspoloženja, kao i smanjenjem koncentracije i
pamćenja. Osobe sa poremećenim snom zbog buke često traže medicinsku pomoć te im se za
rješavanje problema sa snom često propisuju lijekovi za spavanje od kojih neki izazivaju
ovisnost. Na lijekove za spavanje se troši veliki novac, nekada iz džepova pojedinaca, a nekada
iz zdravstvenog osiguranja što čini značajan dio zdravstvenih izdataka zemlje. Buka može
uticati na lošiji radni i školski uspjeh te generalno imati značajan uticaj na socijalno
blagostanje ljudi.

Postoje grupe ljudi koje su osjetljivije na buku, a djeca su jedna od najpogođenijih populacija jer
njihova izloženost uticaju buke u ranom djetinjstvu može dovesti do dugoročnih posljedica po
njihovo zdravlje i profesionalni uspjeh. Pored djece, na buku su posebno osjetljive starije osobe
i hronični bolesnici, a naročito oni koji szbog prirode oboljenja ili zdravstvenog stanja najveći
dio dana provode u krevetu. Povećan rizik za nastanak posljedica povezanih sa bukom imaju
radnici koji rade na radnim mjestima gdje je prisutna buka.

Saobraćaj: glavni zagađivač u pogledu buke

Institut za Globalno zdravlje u Barseloni je sprovelo studiju u preko 700 evropskih gradova i
rezultati studije pokazuju da gotovo 60 miliona odraslih osoba je izloženo nezdravim razinama
buke koju stvaraju vozila u saobraćaju. Istraživanje je pokazalo da se postotak stanovništva
izloženog razinama buke višim od preporučenih u europskim glavnim gradovima kreće od
29,8% u Berlinu do 86,5% u Beču, a uključujući 43,8% u Madridu i 60,5% u Rimu.

Glavni ekološki zagađivač u pogledu buke je saobraćaj i to najviše cestovni, ali i željeznički i
vazdušni. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za buku od saobraćaja određuju da ne bi
trebale prelaziti 53 dB, te 45 dB tokom noći kako bi se izbjegle štetne posljedice po zdravlje.
Preporučene vrijednosti za željeznicu su 54 dB u razdoblju dan-večer-noć i 44dB tokom noći, a
za avione 45dB u razdoblju dan-večer-noć i 40dB tokom noći.

Epidemiološke studije pokazuju značajnu povezanost saobraćajne buke i porasta
kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Buka utiče na nivo oksidativnog stresa, te da
uzrokuje porast hormona stresa - kortizola, što utiče na razvoj vaskularne disfunkcije i visokog
pritiska.

Kako ograničiti izlaganje buci

Zbog zaštite zdravlja ljudi od izloženosti uticaju buke potrebno je, koliko je to moguće,
ograničiti izlaganje buci. Postoje dvije grupe mjera: opšte i individualne. Opšte mjere su one
kojim se smanjuje nivo buke u okolišu urbanističkim planiranjem što se u prvom redu odnosi na
odvajanje stambenih zona od saobraćajnica. Individualne mjere se odnose na osobe koje rade na
mjestima visoke izloženosti buci tokom rada, a odnose se na korištenje štitnika za zaštitu sluha
(antifona) ili slušalica protiv buke.

Autori: Prof. Zarema Obradović i Naida Salkić