Velike vrućine povećavaju opasnost iznenadnog srčanog zastoja

Visoke temperature povećavaju opasnost za zdravlje, krvne žile se šire pa dolazi do promjene krvnog tlaka što može izazvati slabost i nesvjesticu.

Zbog dehidracije smanjuje se cirkulacijski volumen i krv postaje gušća što može dovesti do zgrušavanja krvi ili tromboze.

Znojenjem se pak gube tekućina i elektroliti što može dovesti do iscrpljenosti i toplinskih grčeva.

Kao posljedica prekomjernog izlaganja suncu može nastati toplinski udar kad se uz jako crvenu i toplu kožu javljaju glavobolja, ubrzano kucanje srca, ubrzano disanje, visoka tjelesna temperature i mučnina.

Radi se o vrlo opasnom stanju i za zdrave osobe, a posebno za kronične bolesnike, djecu, osobe starije životne dobi, radnike koji rade na otvorenom.

Ono što je također vrlo opasno za srce su i nagle promjene temperatura, a iznimno je opasno na visokim temperaturama tražiti brzo osvježenje.

Naime, prilikom naglog ulaska u hladno more ili rijeku može doći do naglog sužavanja krvnih žila srca što može izazvati infarkt miokarda i dovesti do srčanog zastoja.

Svaka sekunda je važna

„Važno je znati da se čak 80 % iznenadnih srčanih zastoja događa izvan bolnice, a s obzirom da znamo kako je u tim trenucima svaka sekunda važna, potrebno je da što više sugrađana prođe kroz edukaciju oživljavanja.

Srčani zastoj je stanje u kojem srce prestaje pumpati krv. Tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima i za nekoliko minuta osoba umre. Jedini postupak kojim se to može spriječiti jest brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje oživljavanja. Rana reanimacija i neodložna defibrilacija (unutar 1-2 minute) pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba“, naglasio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Na koji način kardiovaskularni bolesnici, ali i svi zdravi građani, mogu jednostavnim postupcima umanjiti rizik za svoje zdravlje uslijed velikih vrućina objasnila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca.

„U vrijeme velikih vrućina, dovoljno je ne izlagati se vrućinama između 11 i 17 sati, piti dovoljnu količinu vode, izbjegavati alkohol i kofein te tjelesne napore, savjetovati se s liječnikom oko terapije lijekovima, konzumirati laganu hranu i obavezno koristiti zaštiti faktor, pokrivalo za glavu te laganu i prozračnu odjeću“.

(Čuvajzdravlje.ba / Živim.hr)