Znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem ''Pitanje za znanost: cijepljenje ili pametni lijekovi?'' na kojem je istaknuta važnost praćenja suvremenih znanstvenih trendova radi prevencije i što boljeg liječenja malignih, zaraznih i autoimunih bolesti održan je u subotu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Simpozij je okupio eminentne i međunarodno priznate znanstvenike i stručnjake kako na svjetskoj tako i regionalnoj i domaćoj razini iz područja tumora, stanične imunologije, epidemiologije i proteomike, a fokus Simpozija bio je na iznošenju najnovijih spoznaja i znanstvenih istraživanja o potencijalnim ciljevima za liječenje malignih i zaraznih bolesti te procesu nastanka suvremenih cjepiva i lijekova.
Prof.. dr. sc. Jurica Arapović, dr. med., predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija istaknuo je važnost praćenja novih suvremenih znanstvenih trendova.
- Itekako je važno u postpandemijskom razdoblju razmišljati o suvremenim terapijama, prije svega pristupima nama kao kliničarima, a s druge strane upoznati javnost koliko je važno istraživat bazične medicinske znanosti i to sve prevesti, translatirati kroz klinički rad – kazao je prof.. dr. sc. Jurica Arapović tiskovnoj konferenciji uoči Simpozija.
U sklopu događanja će biti upriličen i Satelitski simpozij pod pokroviteljstvom Pfizer BH d.o.o. gdje će se iznijeti nove činjenice o značaju i potrebi uvođenja novih cjepiva protiv invazivnih bakterijskih bolesti u svjetlu post-pandemije COVID-19.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Ćavar, dekan Medicinskoga fakulteta, kao član užeg tima za organizaciju Simpozija, naglasio je važnim upoznati biomedicinare ali i širu javnost s najnovijim znanstvenim dostignućima iz područja translacijske medicine u svrhu prevencije i što boljeg liječnja malignih, zaraznih i autoimunih bolesti.
Po njegovim riječima, mladi medicinari, liječnici, i drugi biomedicinari imaju danas priliku upoznat stručnjake iz spomenutih oblasti te im postaviti pitanja koja ih zanimaju, a prilika je ovo i novog istraživanja ili nove suradnje.
Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić je ustvrdio kako nema kvalitetnog zdravstva bez kvalitetnog i temeljnog istraživanja, a kasnije i kliničke primjene.
-Mi kao institucija smatramo važnim poduprijeti sve moguće aktivnosti koji će na neki način ohrabriti svakog građanina da pokuša živjeti zdravijim životom i boljim životnim stilom, a sve što smo u protekle tri godine u pandemiji iskusili da nam bude nova pouka da možemo ići na novi način u bolju budućnost u poslijepandemijskom razdoblju, računajući da je znanost, medicina i struka nešto što su pomogli nam da prođemo koliko je moguće bezbolnije prethodno razdoblje - podvukao je Skočibušić.
Na Simpoziju će se među ostalima, obratiti i prof. dr. sc. Stipan Jonjić, dr. med. s Medicinskog fakulteta u Rijeci, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području imunologije i virusne imunologije.
On je napomenuo da translacija lijekovima počinje u labaratoriju kao bazično istraživanje.
- U labaroatoriju se otkrivaju temelji nečega što će jednog dana postati lijek i to je pouka koju bi volio da usvoje sudionici Simpozija- poručio je prof.dr. sc. Jonjić.
Prof. dr. sc. Ivan Đikić, dr. med., ravnatelj Instituta za biokemiju Sveučilišta Goethe u Frankfurtu kazao je kako je sretan što na Simpoziju sudjeluje s vodećim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
On je, kako je naglasio, zainteresiran da zajedno s prof. Jonjićem pomogne Medicinskom fakultetu u Mostaru kroz različite vrste programa kako bi mladi liječnici kroz njihove institucije postigli nova znanja i iskustva te tako zajednički pomognu u borbi protiv bolesti.
Bolesti o kojima će prof. Đikić pričati na Simpoziju su zarazne bolesti, virusnoga porijeka i tumori.
- Sve te bolesti u svojoj bazici su vrlo slične, imaju ubrzanu evoluciju mijenjaju se, heterogene su i predstavljaju ogromni problem u liječenju. Ne postoji i neće postojati nijedan lijek za sve bolesti kao što neće postojati ni jedna lijek za bolest koja će trajati stalno, nego se liječenje treba prilagođavati promjenama jer su one uistinu dinamičke i mijenjaju se - kazao je prof. dr. sc. Đikić.
Kako je rekao, upravo o tome će se na Simpoziju razgovarati, kao i o tome na koji način cijepljenje i pametni lijekovi i nove vrste lijekova, koji se stvaraju s farmaindustrijom, mogu u suradnji s regulacijom imunološkog sustava, reprogramiranjem imunološkoga sustava biti sigurnost budućeg boljeg liječenja.
Podsjetio je da će se stečenim znanjem tijekom pandemije COVID-19 moći doći do smjernica za djelovanje u budućnosti, ali da se treba nastaviti s aktivnim istraživanjima i dodatnim ulaganjem u razvoj tehnologija.
- Zadnje tri godine bile su teške za cijeli svijet, od panike građana, do epidemioloških metoda i cjepiva ali otada je cijeli kurs promjenjen. To nam daje sigurnost ubuduće jer će sigurno doći do promjena u virusnom i bakterijskom svijetu, ali ćemo mi biti spremniji ne samo lokalno nego i svjetski- ocijenio je akademik Đikić.
O cjepivima i tzv. pametnim lijekovima, njihovom doprinosu suvremenoj medicini te o suradnji sa znanstvenicima iz Izraela na Simpoziju će govoriti i doc. dr. sc. Ilija Brizić iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Također, nazočnim istraživačima, stručnjacima, profesorima, studentima obratit će se i prim. izv. prof. dr. sc. Sanjin Musa, dr. med. s Medicinskog fakulteta Univerziteta SSST Sarajevo, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, piše Fena.
On je ranije iznio podatak da je nakon nešto više od tri godine trajanja pandemije COVID-19, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije potvrđeno gotovo 7 miliona smrtnih slučajeva i gotovo 800 miliona potvrđenih slučajeva infekcije.
Simpozij je organizirala Asocijacija infektologa u Bosni i Hercegovini uz suorganizaciju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke te studentske sekcije za farmakologiju i imunologiju – PHARMiON.
