Ishrana može da utječe na vaše raspoloženje?

Hrana kao saveznik mentalnog zdravlja

Nutricionisti ističu da hrana koju konzumiramo oblikuje hemijske procese u tijelu, uključujući proizvodnju hormona, nivo šećera u krvi i upalne procese. Sve to direktno utiče na raspoloženje i nivo energije.

Ako želite poboljšati raspoloženje i smanjiti stres, umjesto da posegnete za brzom hranom ili slatkišima, fokusirajte se na:

Cjelovite žitarice poput smeđe riže i ovsenih pahuljica.

Zdrave proteine – leća, tofu i tempeh pomažu u sintezi neurotransmitera, poput serotonina, koji je zaslužan za osjećaj sreće.

Povrće bogato vlaknima – brokula, špinat, mrkva i banane podstiču zdravlje crijeva, gdje se proizvodi većina serotonina.

Serotonin i zdravlje crijeva

Zdravlje crijeva igra ključnu ulogu u mentalnom blagostanju. Unos hrane bogate vlaknima i probiotika može poboljšati raspoloženje i smanjiti simptome anksioznosti.

Probiotici: jogurt bez šećera, kefir, kiseli kupus.
Prebiotici: bijeli i crveni luk, cikorija, lisnato povrće.
Vitamini B, magnezij i kalcijum: špinat, kelj, obogaćene žitarice i citrusi pomažu u stabilizaciji raspoloženja.

Izbjegnite nagli pad energije

Brza hrana i slatkiši daju trenutni nalet energije, ali brzo dovode do umora i promjene raspoloženja.

Umjesto toga, birajte:

• Orašaste plodove i sjemenke.
• Svježe voće.
• Integralni hljeb.
• Kuhana jaja.

Balans i fleksibilnost u ishrani

Ključ zdravog odnosa prema ishrani je slušanje signala svog tijela. Neki preferiraju više manjih obroka, dok drugi bolje funkcionišu uz tri veća. Važno je obratiti pažnju na potrebe organizma i ne forsirati striktna pravila.

Ako osjećate umor ili nervozu, možda vam treba hranjiv obrok ili jednostavno – više odmora. Ishrana ne treba biti restriktivna, već prilagođena individualnim potrebama.

Na kraju, pravi balans u ishrani nije odricanje, već razumijevanje vlastitog tijela i briga o mentalnom i fizičkom zdravlju.