'Besciljno skrolanje': Kako se nositi sa previše distrakcija?

Jesu li društveni mediji krivi za smanjenje naše pažnje?

Društveni mediji i aplikacije dizajnirane su kako bi nas zadržale u stalanom skrolanju.

"Pažnja nije fiksna osobina, ona varira iz trenutka u trenutak", objašnjava dr. Chris Fullwood, cyberpsiholog i predavač na Univerzitetu Birmingham. Naša pažnja je podložna mnogim utjecajima, uključujući raspoloženje, umor, stres, pa i fizičko stanje poput gladi.

Okolina u kojoj živimo danas nudi previše stimulacija koje se natječu za našu pažnju, posebno u kontekstu 'ekonomije pažnje'.

"Tehnologija je dizajnirana da zadrži našu pažnju, jer mnogim kompanijama prihod zavisi od toga", dodaje dr. Fullwood.

Naša je mozgalica naviknuta tražiti novitete, a društveni mediji zadovoljavaju tu potrebu, aktivirajući centar za nagradu u mozgu. Svaka nova notifikacija, bez obzira koliko bila trivijalna, donosi udar dopamina koji nas tjera da ponovimo ponašanje.

Jedan od problema kada se prebacimo sa zadatka na zadatak je "cijena prebacivanja" – istraživanje sa Univerziteta Kalifornije otkrilo je da je potrebno čak 23 minute da se vratimo na početni zadatak nakon prekida.

Kako povratiti fokus?

Prvo, trebate se riješiti mita o multitaskingu.

"Prilika da se usmjereno bavimo više stvari odjednom nije stvarna, jer to narušava našu sposobnost koncentracije", kaže Dee Johnson, terapeutski savjetnik u Priory Hospitalu. Bolje je posvetiti se jednom zadatku do kraja.

Također, važno je otkriti kada ste najproduktivniji. Jeste li jutarnja osoba ili vam bolje ide raditi poslije ručka? Nakon što to saznate, iskoristite te periode za zahtjevnije zadatke. Isključite notifikacije i pokušajte provjeravati e-mailove i poruke u intervalima kad ste manje produktivni.

Rješenje za vraćanje fokusa zahtijeva trud, ali uz praksu možemo ponovo naučiti održavati pažnju na duže periode.