Ova vrsta pozitivnosti može uništiti vaše mentalno zdravlje

U savremenom društvu, ideja da uvijek moramo biti nasmijani, zahvalni i „pozitivni“ bez obzira na okolnosti postaje sve prisutnija.
Na prvi pogled, to može djelovati bezazleno ili čak korisno. Međutim, kada se osjećaji tuge, ljutnje, straha ili frustracije sistemski potiskuju ili omalovažavaju pod parolom „gledaj na svijet pozitivno“, ulazimo u zonu toksične pozitivnosti.
Toksična pozitivnost podrazumijeva pretjerano, isključivo fokusiranje na pozitivne emocije i ignorisanje svega što se smatra „negativnim“.
Umjesto da se emocionalna bol prizna i procesuira, ona se često odbacuje riječima poput:
– „Moglo je biti i gore“
– „Budi zahvalan na onome što imaš“
– „Nemaš razloga da se tako osjećaš“
Iako se ovakve izjave često izgovaraju s dobrom namjerom, one zapravo mogu povećati osjećaj usamljenosti, srama i unutrašnjeg pritiska. Psihološka istraživanja pokazuju da potiskivanje emocija može dovesti do povećane anksioznosti, hroničnog stresa, pa čak i fizičkih zdravstvenih problema.
Emocije koje nazivamo „negativnima“ – poput tuge, ljutnje ili razočaranja – nisu štetne same po sebi. One su prirodan odgovor na životne situacije i imaju svoju funkciju: štite nas, signaliziraju granice, pomažu u obradi gubitaka i nepravdi.
Priznavanje da nismo uvijek dobro ne znači slabost, već emocionalnu pismenost. Umjesto da tražimo „rješenje“ u brzim frazama, korisnije je reći:
– „Vidim da ti je teško, i to je sasvim u redu“
– „Ne moraš sada biti jak(a)“
– „Tu sam, ako želiš pričati“
Zdrav pristup emocijama ne znači zanemariti pozitivu, već dozvoliti sebi cijeli spektar osjećanja.
Tek tada možemo graditi unutrašnju stabilnost i stvarne međuljudske veze.