Stajanje ispod trešnje smanjuje anksioznost i vraća prirodni srčani ritam

Boravak u prirodi općenito je prepoznat kao značajan faktor u očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja. Posebno stajanje ispod stabla trešnje (Prunus avium) donosi niz pozitivnih benefita, što je potvrđeno nizom posljednjih istraživanja.
Stabla trešnje ispuštaju fitoncide i druge sekundarne biljke spojeve koji djeluju antibakterijski i antioksidativno na čovjeka. Fitoncidi su biološki aktivne supstance koje biljke luče u okoliš i koje imaju sposobnost smanjenja stresa i poticanja imunološkog odgovora.
Potvrđuje i nauka
Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Environmental Health and Preventive Medicine (2020) pokazalo je da boravak u šumi sa stablima trešnje može smanjiti nivo kortizola u plazmi, hormona povezanog sa stresom.
Svjetski priznati stručnjak za šumsku terapiju, dr. Qing Li iz Japana, ističe kako "interakcija s prirodom, a posebno s biljkama koje luče fitoncide, aktivira parasimpatički nervni sistem i smanjuje simptome anksioznosti i depresije."
U kombinaciji s fizičkim efektom hladovine koju pruža krošnja trešnje, dolazi do smanjenja krvnog pritiska i poboljšanja općeg osjećaja ugodnosti.
Osim psiholoških koristi, udisanje hlapivih spojeva koje luči stabla trešnje ima i antiinflamatorna svojstva, što može pomoći u smanjenju hroničnih upalnih procesa u organizmu. Ovakav prirodni fenomen koristi se u okviru šumskih terapija (shinrin-yoku), posebno u azijskim zemljama, ali i sve više u zapadnoj medicini kao dopuna standardnim tretmanima.
Ova jednostavna praksa treba biti preporučena kao dio holističkog pristupa zdravlju.