Sedam načina kako vježbanje liječi tvoj mozak i dušu

Bilo da se odlučite za teretanu, sportski teren ili jednostavnu šetnju, istraživanja potvrđuju da umjereno, ali dosljedno vježbanje donosi snažne benefite za raspoloženje, pamćenje i opće blagostanje.

Ublažava depresiju i podiže raspoloženje

Aerobne aktivnosti – poput trčanja, brzog hodanja ili vožnje bicikla – potiču lučenje endorfina i enkefalina, hemikalija koje prirodno stvaraju osjećaj sreće i zadovoljstva. Kod blagih i umjerenih oblika depresije, redovno vježbanje može značajno olakšati simptome, dok u kombinaciji s terapijom ubrzava oporavak.

Smanjuje stres i napetost

Stresan dan na poslu ili izazovi u privatnom životu često nas iscrpljuju, ali samo 45 minuta fizičke aktivnosti može znatno ublažiti napetost. Tokom vježbanja luči se noradrenalin – prirodni saveznik u borbi protiv stresa i tjeskobe. Redovnim treninzima postajemo otporniji i mirniji u kriznim situacijama.

Poboljšava san

Za one koji pate od nesanice, vježbanje može biti prirodni lijek. Lagano trčanje ili umjereno dizanje utega nekoliko sati prije spavanja pomaže uspostavljanju bioritma i olakšava uspavljivanje. Kada se tijelo nakon napora ohladi, mozak dobija signal da je vrijeme za odmor.

Štiti mozak i pamćenje

Istraživanja pokazuju da fizička aktivnost, naročito ona koja angažuje donje ekstremitete, potiče proizvodnju neurotrofina – tvari koje obnavljaju i štite neurone. Tako se usporava starenje mozga, odgađa pojava demencije i poboljšavaju kognitivne funkcije.

Povećava kreativnost i koncentraciju

Samo jedan trening može pozitivno uticati na kreativnost i fokus čak nekoliko sati nakon vježbanja. Umjerena fizička aktivnost stimulira hipokampus, dio mozga odgovoran za učenje i pamćenje, što olakšava snalaženje u prostoru, ali i rješavanje svakodnevnih zadataka.