Sjedenje je otrov za tijelo, no da li je stajanje mnogo bolja alternativa?

Mada: ko stoji, izbjegava negativne posljedice dugog sjedenja po zdravlje. Ipak, bar što se tiče kardiovaskularnih bolesti, dugo stajanje nije mnogo bolja alternativa od dugog sjedenja, kako je pokazala aktualna studija naučnika sa Univerziteta u Sidneyu u Australiji.

Za svoju istraživanje, autori studije su prikupili podatke više od 83.000 odraslih osoba iz Velike Britanije tokom sedam, a u nekim slučajevima i osam godina. Oni su nosili uređaje na ručnom zglobu koji su bilježili njihove podatke o kretanju.

Sudionici na početku studije nisu imali srčanih oboljenja.

Istraživanje dovodi u pitanje korist stolova za stajanje

"Ukupno, naši rezultati sugeriraju da povećanje vremena stajanja ne smanjuje rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti", pišu autori studije. Drugim riječima: stajanjem se ne mogu popraviti posljedice sjedećeg načina života.

Naprotiv, dugo stajanje može imati brojne negativne posljedice. Ko stoji više od dva sata dnevno, ima povećan rizik od naglog pada krvnog tlaka, grčeva, hronične venske insuficijencije i venskih tromboza.

Stoga, kako kaže studija: "Strategije koje preporučuju da se dugo sjedenje jednostavno zamijeni stajanjem, kao što je uvođenje stolova za stajanje u uredima, možda neće postići svoj cilj."

Je li sjedenje bolje od stajanja?

Ne, onima koji sjede duže od deset sati dnevno prijete isti rizici. Pored toga, dugo sjedenje povećava rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, posebno od oboljenja srčanih krvnih žila, srčane insuficijencije i moždanih udara.

Jedan od autora aktuelne studije, Matthew Ahmadi već je ovog ljeta zajedno s drugim znanstvenicima objavio drugu studiju na temu sjedenja.

U jednoj usporednoj studiji s više od 73.700 odraslih sudionika, istraživači su proučavali koliko sjedenje utječe na rizik od smrtnosti uslijed kardiovaskularnih bolesti. Zaključili su da su ljudi koji puno sjede izloženi većem riziku.

Protiv kardiovaskularne smrti: kretanje, kretanje, kretanje

Tim je htio saznati koliko fizičke aktivnosti je potrebno da se smanji ovaj rizik. Rezultat: fizička aktivnost može smanjiti rizik. Koliko, ovisi od trajanja i intenziteta aktivnosti. Konkretno, istraživači su utvrdili sljedeće formule:

Ko se bavi sjedećim poslom, ali se dnevno barem šest minuta podvrgava fizičkom intenzivnom naporu, najmanje 30 minuta je fizički aktivan, najmanje jedan sat je fizički umjereno aktivan, ili se više od sat i pol barem malo fizički aktivira, smanjuje rizik od smrti uslijed kardiovaskularne bolesti.

Ljudi koji posebno dugo, dakle najmanje 11 sati dnevno sjede, bi se općenito trebali više ili intenzivnije kretati, nego ljudi koji manje dugo sjede.

Dakle, mnogo bolje od stola za stajanje u uredu je put do posla pješice ili biciklom. A i šetnja tokom pauze za ručak pomaže nam da ostanemo fizički zdravi.