Premalo hrane, više problema: Kako restrikcije utiču na organizam

Riječ je o složenom sistemu procesa koji omogućavaju tijelu da pretvori hranu u energiju potrebnu za disanje, kretanje, rad organa i svakodnevne aktivnosti.

Iako ne možemo u potpunosti upravljati brzinom metabolizma, možemo utjecati na njega svojim navikama.

Jedna od najčešćih grešaka koja narušava metaboličko zdravlje jeste – premalo hrane.

Premali unos kalorija može usporiti organizam

Preskakanje obroka, stroge dijete ili pretjerano vježbanje bez adekvatne ishrane mogu dovesti do toga da tijelo ne dobija dovoljno energije. Kada organizam duže vrijeme ne prima dovoljno "goriva", počinje štedjeti energiju. To znači da troši manje kalorija i usporava određene procese kako bi se prilagodio novonastaloj situaciji.

Takva prilagodba može otežati mršavljenje, ali i negativno utjecati na opće zdravstveno stanje.

Stres i hormoni igraju važnu ulogu

Dugotrajno ograničavanje hrane može povećati nivo hormona stresa – kortizola. Povišen kortizol povezuje se s lošijim snom, pojačanom napetošću i većom željom za visokokaloričnom hranom. Sve to dodatno otežava održavanje stabilne tjelesne težine i narušava ravnotežu u organizmu.

Kada je tijelo pod stresom, prioritet mu nije sagorijevanje masti, već očuvanje energije.

Redovni i uravnoteženi obroci kao podrška metabolizmu

Stručnjaci savjetuju da se fokus prebaci s restrikcija na ravnotežu. Redovni obroci koji sadrže kombinaciju ugljikohidrata, proteina i zdravih masti pomažu održavanju stabilnog nivoa energije tokom dana.

Umjesto drastičnog smanjenja kalorija, dugoročno je učinkovitije uspostaviti održiv način ishrane koji podržava potrebe organizma. Tijelo koje dobija dovoljno hranjivih tvari ima bolje šanse da održi zdrav metabolizam i stabilnu tjelesnu težinu.